RAZUMIJEM MATEMATIČKE POJMOVE!
“Umnožak je rezultat kod ...............
(koje računske operacije?)” – zašto djeca tako dugo razmišljaju kada im se
postavi ovo pitanje, a odgovor je sakriven u samoj riječi “uMNOŽak”? I
zašto, nakon duljeg razmišljanja, ipak uglavnom kažu krivi odgovor? Zar
se u riječi umnožak ne krije korijen riječi množiti? Imamo li u ovom
nepovezivanju pojmova udjela i mi nastavnici koji nismo dovoljno ukazali na
određene sličnosti među riječima, etimologiju i objašnjenje koje bi učenicima
pomoglo povezati i dublje razumjeti važne pojmove?
A i kada učenici usvoje neki pojam i aktivno ga koriste na satu matematike, zašto je onda tako veliki problem primijeniti ga na satu fizike i drugih predmeta? Uče li naša djeca matematičke pojmove zasebno, kao da se ti pojmovi koriste samo u matematici i nigdje drugdje? Možda bi bilo dobro, na primjer, pri obradi ili spominjanju metode supstitucije objasniti im (i pustiti ih da zapišu) što znači supstituirati, odakle ta riječ dolazi i gdje se još koristi u svakodnevnom životu pa neka sami izvedu zaključak zašto se dana metoda zove metoda supstitucije. Time će si pojasniti ovaj matematički pojam, ali i proširiti svoje opće znanje naučivši pravo značenje nove riječi. Već i jednostavno objašnjenje korijena novog pojma na satu matematike može učenicima pomoći da intuitivno shvate njegovu definiciju. A to je lijep početak za kreiranje prave, matematičke definicije i opažanja svojstava danog pojma.
Međutim, problem nije samo u matematici i njenim
pojmovima. Na primjer, kada sam na satu informatike objasnila: “Potprogrami – ta
se riječ piše sa t, a ne sa d, jer je to jednačenje po zvučnosti”, cijeli se
razred našao u čudu jer je jednačenje po zvučnosti pojam koji, valjda, ne
smije izaći iz učionice hrvatskog jezika. I to nepovezivanje gradiva je kao neko
nepisano pravilo kojeg se strogo
pridržavaju i učenici i nastavnici! Ili, na primjer, pitate ih zašto se skup
prirodnih brojeva označava baš slovom N, pa ih navodite kako se kaže
“prirodan” na engleskom ili nekom njima bliskom stranom jeziku. I tu se nađu u
čudu jer matematičar valjda ne bi trebao znati strane jezike i, općenito, trebao
bi usko gledati na svijet, kao što ga u predrasudama i opisuju. Nisu djeca
kriva, mi smo ih na to navikli. Ali već nakon par najbanalnijih objašnjenja
porijekla pojmova, prestat će se čuditi i, dapače, početi se zanimati.
Kako bih si olakšala pripreme i rad u nastavi,
počela sam stvarati tablicu nekih osnovnih matematičkih pojmova i njihove
etimologije, srodnih pojmova i korisnih napomena. Uz osnovnoškolske termine,
kojima se zapravo najviše služim, dodala sam i neke srednjoškolske matematičke
pojmove. Budući da me ova tema jezika i etimologije vrlo zainteresirala, od
nekoliko stranica teksta, što mi je bio cilj, nenadano sam došla do gotovo
cijelog «rječnika» (iako se jednom nestručnjaku kao što sam ja opasno igrati tom
riječi). No, bez ikakvih pretenzija, ova je tablica namijenjena radu u nastavi i
mislim da uz dobru volju može stvarno obogatiti nastavu matematike.
Korištenje etimologije riječi u nastavi i povezivanje gradiva s
drugim predmetima je, uz povezivanje matematike sa svakodnevnim
životom, također i odraz opće kulture nastavnika koju učenici itekako cijene,
bar sudeći po raznim anketama kako bi trebao izgledati suvremeni nastavnik. A
najvažnije od svega je što time obogaćujemo opća znanja i kulturu učenika, koja
će im sigurno u životu trebati, bez obzira koju srednju školu ili fakultet
upisali.
U prvom stupcu tablice nalaze se termin i njegov
korijen. Tablica je složena abecednim redom po terminima, a na web stranici se može pretraživati pomoću opcije Find u izborniku Edit. Uz termin i korijen termina, u
prvom stupcu se nalazi i objašnjenje termina preko korijena. To nije
stroga matematička definicija, već popratno objašnjenje koje se učenicima može
navesti uz definiciju kako bi što bolje upamtili novi pojam. Tu sam se trudila
što bolje povezati i opisati korijen riječi s njenim matematičkim svojstvima,
koristeći se raznim izvorima.
Ponekad će samo ime pojma dati točnu matematičku definiciju (npr. polovište
dužine), a nekad će nam ime pojma pomoći samo intuitivno razumjeti
mat. pojam (npr. neprekidna funkcija) iako je stroga matematička definicija
nešto mnogo apstraktnije i složenije. Ponekad je, pak, ime pojma potpuno
neovisno o njegovom značenju (npr. sinus), ali i u takvim slučajevima sam
pokušala pojasniti odakle dolazi to ime i koji su razlozi da se tako nazove te
dati pokoju zanimljivost iz povijesti koja bi se dobro uklopila u nastavu.
Primjenjujući ovu «taktiku» u razredu, uvidjela sam da se učenicima ovakva
dodatna objašnjenja, poredbe i zanimljivosti sviđaju i da ih vrlo lako
pamte.
U drugom stupcu se nalaze slične riječi ili riječi
koje asociraju na tekući pojam. Tu ima srodnih matematičkih pojmova, ali i
pojmova iz srodnih znanosti te iz svakodnevnog života. Ovaj je stupac idealan za
poticanje korelacije između matematike i drugih predmeta. Pojmovi u tablici su
riječi koje su mi
prve padali na pamet, ali tijekom godina će se, nadam se, ovaj drugi stupac puniti
učeničkim idejama sa sličnim riječima. Na primjer, pri spominjanju polinoma (grč. polus + nomos, tj. više imena, više članova) navedimo srodne riječi poput
poliglot, polimer, Polinezija, polivinil-klorid (PVC) itd. Učenici će vjerojatno
sami imati još mnogo primjera. Neke slične riječi imaju u zagradi objašnjenje, a
neke nemaju. Mislim da je važno da učenik pokuša sam definirati ili bar
objasniti svaku sličnu riječ jer je definiranje jedan kreativan i vrijedan
misaoni proces (npr. poliglot je čovjek koji govori mnogo jezika itd.).
U trećem stupcu se nalaze još neke dodatne
napomene i zanimljivosti o dotičnom pojmu. Tu se uglavnom radi o nekoj crtici iz
povijesti vezanoj uz dotični matematički pojam, o njegovoj primjeni u drugim
znanostima, svakodnevnom životu ili o nekoj drugoj zanimljivosti, prijedlogu ili
objašnjenju.
U ovim tablicama nemojte tražiti stroge
matematičke definicije danih pojmova, jer to ni nije bio cilj. Ove su tablice
zapravo pomoćno sredstvo kako učenicima približiti neki pojam pa se stoga u
njima nalaze objašnjenja, asocijacije uz dani pojam, zanimljivosti vezane uz
etimologiju tog pojma, napomene, riječi iz svakodnevnog života koje imaju isti
korijen kao dani matematički pojam itd.
U radu na ovom
materijalu pomogla mi je kolegica Vlatka Bišćan, prof. hrvatskog jezika i
književnosti koja je zaslužna za u tablici vrlo bogatu korelaciju među
predmetima matematike i hrvatskog jezika. Također se zahvaljujem mr. Alemku
Gluhaku na korisnim savjetima. Tablica je postavljena na moju Internet stranicu www.hazu.hr/~duda/nastava.html s namjerom da se i dalje proširuje i nadopunjava.
Pozivam sve da mi svojim sugestijama pomognu u daljnjem radu na ovom projektu.
Moja e-mail adresa je: duda@hazu.hr.
A B C Č Ć D Đ Dž E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
afina
funkcija lat. affinis: blizak, susjedan lat. affinitas: rodbina Afina funkcija povezana je s tzv. afinim transformacijama (to su preslikavanja koja čuvaju kolinearnost, npr. translacija, rotacija, osna simetrija...), po kojima je i funkcija dobila ime. Ta preslikavanja možemo nazvati "srodnima, bliskima" jer pravce preslikavaju u pravce, a konačne točke u konačne točke. |
imati afinitet prema čemu (biti sklon čemu)
|
Afina funkcija se naziva i linearnom funkcijom. Naziv je uveo Euler u 18. st. |
|
aksiom grč. axioo: držim vrijednim, cijenim, usvajam Aksiom je osnovna tvrdnja koja se smatra istinitom i ne dokazuje se. |
Euklidov aksiom o paralelama (za zadani pravac i točku izvan njega postoji jedinstven pravac paralelan s danim pravcem koji prolazi danom točkom) | Hrvatski naziv za aksiom je praistina. |
|
alfa grč. alpha: prvo slovo grčkog alfabeta
(A,a) |
alfa-zrake (vrsta radioaktivnog
zračenja) alfabet (niz slova nekog jezika, npr. grčkog
ili engleskog; dolazi od prva dva grčka slova alfa, beta) alfa i omega (prvo i posljednje slovo grčkog
alfabeta, u značenju: početak i kraj nečega) analfabet (nepismen čovjek) |
Grčko slovo alfa preuzeto je iz hebrejskog
jezika gdje je prvo slovo alef (aleph, oznaka Ŕ). Svako hebrejsko slovo imalo je
svoje značenje, a alef je značilo vol jer je svojim oblikom sličilo govedu. |
|
algebra arap. al-jabr: sastavljanje, spajanje Algebra je grana matematike koja proučava
tzv. algebarske strukture. Pritom se koriste opći simboli (koji učenicima
često zadaju glavobolje zbog potrebe apstraktnog mišljenja). |
algebarski izrazi (matematički izrazi koji
se sastoje od konstanti, varijabli i računskih operacija) algebarske operacije (binarne: zbrajanje,
oduzimanje, množenje, dijeljenje...; unarne: npr. kvadriranje) osnovni teorem algebre (“Algebarska
jednadžba stupnja n ima točno n rješenja”) Booleova algebra (sustav binarnih operacija
sa svojim svojstvima) |
Algebra je zapravo skraćeni naziv arapske
matematičke knjige Kitab al-jabr we-al muqabalah (Umijeće računanja
nepoznatim veličinama). Budući da je arapski naziv bio predugačak,
europski prevodioci su ga skraćivali u al-jabr te napokon u algeber.
|
|
algoritam Riječ algoritam došla je iz arapskog u europsku matematiku igrom "pokvarenog telefona" kroz stoljeća. U 9. st. arapski mislilac Mohamed ibn Musa al-Kowarizmi (Muhamed sin Muse iz grada Khwarazm) napisao je knjigu iz aritmetike, koja je kasnije u 12. st. prevedena na latinski jezik pod nazivom "Algoritmi de numeri Indorum". Naime, kroz stoljeća i prepisivanjem knjige njegovo ime al-Kowarizmi postalo je "algoritmi". |
Euklidov algoritam Hornerova shema ili Hornerov algoritam algoritmisti (srednjovjekovni matematičari koji su zastupali računanje korištenjem dekadskog zapisa brojeva; za razliku od njih postojali su i abacisti) |
U početku je u europskoj matematici riječ "algoritam" označavala skup pravila za računanje u dekadskom sustavu. Tek je u 17. st. Leibniz značenju riječi algoritam dao današnje značenje (a to je postupak za rješavanje određenih matematičkih operacija određenim redoslijedom). |
|
analiza grč. analysis: raščlanjivanje Analiza je logički postupak raščlanjivanja
nekog pojma ili problema na osnovne dijelove. U matematici se ovaj
postupak često primjenjuje pri rješavanju problema. |
analizirati ispit znanja kemijska analiza (određivanje sastojaka
nekog tijela) analitička geometrija (ravnina je određena
mrežom koordinata, čime se pokazuju svojstva i odnosi među točkama,
pravcima itd.) matematička analiza (viša matematika je vrlo komplicirana pa zahtijeva detaljnu pažnju, tj. analizu) analiza književnog djela (utvrđivanje stilskih sadržajnih i drugih osobina djela) analiza rečenice (određivanje vrste rečenice, vrste riječi te službe riječi) |
U 16. st. Viete je uveo termin analiza i
koristio ga radije nego algebra, jer, smatrao je, algebra ne znači ništa
(vidi u tablici: algebra). Kao što vidimo, nije mu uspjelo iskorijeniti
riječ algebra, ali je očito popularizirao riječ “analiza”. Pojam suprotan analizi je sinteza. |
|
analogija grč. analogia: odnos, sklad, pravilnost Analogija se odnosi na pravilnost odnosa među različitim matematičkim objektima, dokazima teorema itd. |
analogon (nešto što se može primijeniti na sličan slučaj) analogni organi (npr. škrge kod riba i pluća kod kopnenih životinja)
|
Hrvatski naziv za analogiju je nalika. Učenici mogu u geometriji ravnine i prostora uočiti mnoge analogone: npr. krug i kugla, kvadrat i kocka itd. |
|
aproksimacija lat. ad: k, ka, kod, uz lat. proximus: najbliži Aproksimirati neku veličinu znači "pomaknuti" njenu vrijednost k najbližoj pogodnoj vrijednosti. Drugim riječima, aproksimacija je postupak približnog izračunavanja vrijednosti. |
aproksimativan (približan) aproksimirati (približno odrediti) |
Racionalan broj 3.14 je aproksimacija broja π, racionalan broj 1.41 je aproksimacija iracionalnog broja Ö2 itd. |
|
apscisa lat. abscidere: odsjeći lat. linea abscissa: odrezan pravac Apscisa ili prva koordinata točke je duljina
segmenta koji je “odsječen” na x-osi između ishodišta i točke (x,0). |
apsces (odlazak, odvajanje, u medicini
gnojna upala tkiva) apscindirati (odijeliti) |
Naziv je uveo Leibniz, a pojam
potječe od Fermata i Descartesa. Ipak, još u staroj Grčkoj upotrebljavao
se izraz da je segment tj. dužina “odsječeni” dio pravca.
Hrvatski
nazivi za apscisu su osiječ i sječica. |
|
apsolutna vrijednost lat. ab: prefiks u značenju od- lat. solvere: riješiti, osloboditi lat. absolvere: razriješiti lat. absolutus: oslobođen, potpun, savršen, neograničen Apsolutno znači oslobođeno, razriješeno od
svih ograničenja. U matematici apsolutna vrijednost je broj “oslobođen”
bilo kakvog predznaka. |
apsolutna nula (temperatura na 0
Kelvina) apsolvent (student koji je odslušao sve
ispite) apsolutizam (neograničena vladavina jednog
čovjeka) apsolutno! (naravno, bezuvjetno) apsolutna visina (nadmorska visina) apsolutni sluh (sposobnost točnog određivanja visine zvukova po sluhu, bez instrumenata) |
Oznaku za apsolutnu vrijednost Apsolutna vrijednost kompleksnog broja
naziva se i modul. |
|
aritmetika grč. arithmos: broj grč. techne: umijeće Aritmetika je grana matematike |
aritmetičke operacije (operacije s
brojevima) aritmetička sredina (npr. izračunavanje
prosjeka ocjena) aritmetički niz aritmomantija (proricanje iz brojeva) |
Aritmetika se oduvijek nazivala kraljicom
matematike i gotovo svi veliki matematičari u povijesti su se bavili njome.
Pojam “aritmetika“ uvode Pitagorejci. |
|
asimptota grč. asymptotos: nepripadajući grč. symptotos: pripadajući, koji se
poklapa To je pravac (krivulja) koji je po volji
blizu danoj krivulji, ali s njom nema zajedničkih točaka. |
Asimptota je simbol beskrajne ljudske težnje
koja nikad ne dostiže svoj cilj. |
Pojam asimptote je uveo grčki matematičar
Apolonije. Leibniz je nazivao čovjeka “asimptotom
božanstva”. Hrvatski naziv za asimptotu je
nestižnica. |
|
argument lat. argumentum: dokaz, razlog, sadržaj Argument funkcije je element domene funkcije. U kompleksnoj ravnini argument arg z kompleksnog broja z=a+bi je kut što ga zatvaraju pozitivna strana osi x i pravac koji prolazi točkom (a,b) i ishodištem. |
argumentacija (dokazivanje) argumentum a contrario (dokaz iz suprotnih pretpostavki) argumentum a baculo (dokaz batinama) argumentum ad crumenam (dokaz podmićivanjem) |
Argument funkcije naziva se i nezavisnom varijablom funkcije. |
|
arkus funkcije lat. arcus: luk, dio kružnice Funkcije arc sin, arc cos, arc tg i arc ctg su inverzne funkcijama sin, cos, tg i ctg i one se odnose na kutove (zato arcus=kut). Na primjer, u izrazu x = arc sin y, veličina x označava kut x takav da vrijedi sin x = y. |
arc. (skraćenica za lat. arcus = luk) arkade (niz stupova spojenih lukovima, npr. Mirogojske arkade) očna arkada (očna kost koja je u obliku luka) |
Oznake arcsin i arctg uveo je austrijski matematičar
Scherffer u 18. st., a Lagrange u isto doba i ostale. Budući da arcus znači luk, te se funkcije nazivaju još i lučnim funkcijama. |
|
asocijativnost lat. associatio: udruživanje To je svojstvo nekih rač. operacija kod
kojeg se rezultat ne mijenja bez obzira na združivanje operanada. |
igra asocijacija (povezivanje nekih bitnih
svojstava pojmova) engl., franc. assotiation (udruženje) asocirati na nešto (podsjećati na
nešto) |
Asocijativnost nam pomaže da brže i
ekonomičnije riješimo neki problem. Pojam asocijativnosti uveo je irski
matemtičar Hamilton u 19. stoljeću. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
baza grč. basis: osnova, podloga neke stvari Baza se odnosi na osnovu, podlogu nečega, na
nešto što podupire cijelu stvar. |
baza prizme i piramide (strana na kojoj
leže) baza brojevnog sustava (na njemu se “bazira”
taj sustav) |
baza potencije bn (eksponent se
gradi na bazi) baza logaritma log b a (baza je
opet “podloga” za računanje logaritama) |
|
beskonačnost (bez + konačnost) Beskonačnost se odnosi na ono što nije
konačno, što nema kraja. |
neizmjernost (hrvatski naziv za
beskonačnost) beskrajnost, beskraj bezbroj (neizmjerno mnogo) |
Želeći podijeliti broj 1 s brojem 7, i
stari su se Babilonci već susreli s pojmom beskonačnosti.
Simbol Ą uveo je u 17. stoljeću Wallis. Kao što se vidi u prvom stupcu, riječ beskonačnost dolazi od bez+konačnost, što je jednačenje po zvučnosti (z prelazi u s). |
|
beta grč. beta: drugo slovo grčkog alfabeta
(B,b) |
beta-zračenje (radioaktivno zračenje koje
nosi negativne električne naboje) beta verzija softwarea (probna verzija nekog
softwarea koja prethodi finalnoj verziji – tzv. release-u; neki
programeri razlikuju još raniju fazu razvoja programa zvanu alfa
verzija) |
Slovo beta je u grčki jezik došlo iz
hebrejskog, od drugog slova hebrejske abecede, beth (hebr. beth: kuća). To
se slovo, na primjer, nalazi u riječi Betlehem, što znači “kuća kruhova”. |
|
bijekcija lat. bi: dvaput lat. jacere: bacati Preslikavanje je bijekcija ako je
preslikavanje s jednog skupa na drugi surjekcija “u oba smjera” (iz
originala u sliku i iz slike u original). Može se reći da smo točku
“dvaput bacili” da bi se vratila opet u domenu. |
binom, bikvadratna jednadžba bicikl (dva kotača) bigamija (ulaženje u brak dok stari još nije
poništen) biskvit (bis + coctus, dvaput pečen ili
kuhan) bis! (dvaput, još jedanput, ponovo) binaran sustav brojeva (sustav s bazom
2) |
Iako je pojam strogo matematički definiran,
bijekcija se nalazi svugdje oko nas. Preslikavanje je bijekcija ako je i
injekcija i surjekcija. |
|
binom lat. bi-: prefiks u značenju dva,
dvaput grč. nomos: dio, ime, zakon Binom je algebarski izraz koji se sastoji od
dva člana (npr. ab + b) |
binomno pretraživanje (u programiranju,
efikasna metoda pretraživanja sortiranog niza) pogledati tablicu pod: bijekcija |
Srednjevjekovni latinski izraz binomial
zapravo je prijevod grčkog izraza ek duo onomaton, u značenju “s dva
imena”. |
|
brid, brid poliedra, brid piramide slav. bridam: režem oštrim predmetom Poliedar konkretno dobivamo rezanjem nekog
materijala. U presjecima strana poliedra dobivamo bridove, koji su također
“oštri, britki” na dodir. |
bridak (oštar) britva (oštrica) britkost (oštrina) bridjeti brijač |
Iako imaju sasvim drugo značenje, hrvatske
riječi brid i broj imaju zajednički korijen. Pogledati u tablici
etimologiju riječi broj. |
|
broj slav. brei, bridam: režem oštrim predmetom,
urezujem Termin broj je regionalni slavizam, a odnosi
se na primitivno urezivanje brojeva u drvo. |
brojevni pravac (pravac na kojem je svakoj
točki pridružen jedan broj) brojevni sustav (npr. dekadski, binarni,
heksadecimalni...) brojilo (sprava koja broji npr. potrošnju
vode ili struje u kućanstvu) broj kao vrsta riječi (glavni brojevi - jedan, dva itd., redni brojevi - prvi, drugi itd., zbirni - dvoje, troje itd.) brojne imenice (dvojica, trojica, desetorica itd.) |
Riječ “numeri” iz klasičnog latinskog,
množina od “numerus” označavala je aritmetiku ili astronomiju, tj.
znanosti koje su se bavile brojevima. |
|
brojnik Riječ brojnik u korijenu ima riječ broj.
Brojnik u razlomku pokazuje broj, odnosno količinu dijelova cjeline. Npr.
ako se radi o petinama, o brojniku će ovisiti ima li 3 petine ili 9
petina. |
|
Pojam brojnika je u europsku matematiku uveo
bizantski matematičar Maksimus Planudes prema već postojećem indijskom
pojmu. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
cijeli broj, cio broj slav. cio, ciel: potpun Samo ime objašnjava da se cijeli brojevi
odnose na punu količinu bez dodatnog “ostatka” ili manjeg dijela |
zacijelo (vjerojatno) cjelokupan, cjelovit (potpun, sav) zacijeliti (dovesti do punine zdravlja) iscjelitelj (osoba koja liječi nadnaravnim
putem) |
Skup cijelih brojeva označava se slovom Z, što je prvo slovo njemačke
riječi Zahl (što znači broj). |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
deci lat. deci: deset Ako ispred mjerne jedinice imamo riječ deci,
onda tu jedinicu dijelimo s 10, tj. računamo njenu 1/10. |
decimetar (desetina metra) decigram (desetina grama) decilitar (desetina litre) decibel (desetina bela) decima ili desetostih (kitica od 10 stihova) |
Pariška akademija znanosti je 1791. izabrala
za prve tri pozitivne potencije broja 10 grčke korijene (deka, hekto,
kilo), a za negativne potencije latinske korijene (deci, centi, mili). |
|
decimalan broj lat. decimus: deseti U decimalnom broju onaj dio koji nije cijeli
dijeli se na deset dijelova, pa opet na deset itd. |
decimala (decimalan dio broja) decimalni brojevni sustav (sustav s bazom
10) decimetar, decilitar (deseti dio metra,
litre...) decembar (prosinac, tj 12. mjesec u godini,
ali po rimskom kalendaru godina je počinjala u ožujku pa je prosinac bio
10. mjesec u godini) |
Decimalne brojeve je uveo u matematiku
arapski matematičar Al-Kaši u 15. stoljeću. |
|
deka grč. deka: deset Ako ispred mjerne jedinice imamo riječ deka,
onda tu jedinicu množimo s deset. |
dekagram (10 grama) dekametar (10 metara) dekalitar (10 litara) dekadski zapis broja dekadski razlomak |
Pariška akademija znanosti je 1791. izabrala
za prve tri pozitivne potencije broja 10 grčke korijene (deka, hekto,
kilo), a za negativne potencije latinski korijen (deci, centi, mili). |
|
delta delta: četvrto slovo grčkog alfabeta
(D,d) |
Pogledati tablicu pod “deltiod” |
Grčko slovo delta odgovara starijem
hebrejskom slovu daleth koje označava vrata. |
|
deltoid delta: četvrto slovo grčkog alfabeta
(D) oid: koji sliči, nalik na Deltoid oblikom predstavlja dva
jednakokračna trokuta, tj. grčka slova delta (D) i odatle mu ime. |
deltasto ušće (npr. Nila, Neretve) delta (antičko glazbalo u obliku slova
delta) delta-zrake (radioaktivne zrake, pojavljuju
se s alfa-zrakama) deltaplan (letjelica “zmaj”) |
Grčko slovo “delta” (veliko: D, malo: d) odgovara rimskom tj. latiničnom
slovu “D” odnosno “d”. |
|
derivacija lat. derivatio: odvođenje Derivaciju možemo shvatiti kao odvođenje
jedne funkcije prema nekoj drugoj funkciji (to “odvođenje” se zbiva prema
pravilu koje određuje definicija derivacije). |
derivacija aviona (u zrakoplovstvu skretanje
aviona sa smjera svoje putanje zbog vjetra) derivati (kem. spojevi koji su nastali tj.
izvedeni iz drugih spojeva) |
Lagrange među prvima koristi pojam
derivacija i oznaku f’. Od njega potječe i pojam druga derivacija te
oznaka f’’. Strogu definiciju derivacije dao je Cauchy
(tzv. Cauchyjeva definicija derivacije). |
|
determinanta lat. determinare: odrediti Determinanta bi bila presudan činitelj koji
određuje smjer i cilj (pa i rješenja sustava jednadžbi itd.). |
determinacija (određivanje) determinirati (ograničiti, odrediti) |
Naziv determinanta je uveo Cauchy u 19.
stoljeću, a oznaku ˝ ˝ Cayley. |
|
diferencija, razlika lat. differentia: razlika Diferencija je razlika između dviju
veličina. |
different (engl. različito) deficit (manjak) diferenciranje (odvajanje,
raščlanjivanje) |
U višoj matematici diferencija se obično
simbolizira latiničnim d ili grčkim slovom D (delta). |
|
diferencijal lat. differentialis, differentia:
razlika Diferencijal označava beskonačno mali
prirast, tj. razliku. |
diferencija (razlika) diferentno (različito) diferencijalni račun |
Pojam diferencijala, njegov naziv i oznaku
(dx) uveo je Leibniz u 17. stoljeću. |
|
dijagonala grč. dia: kroz grč. gony: kut U mnogokutu, dijagonala je dužina koja “ide
kroz” jedan kut do drugog nesusjednog kuta. |
dijagonalno (koso, poprečno) dijagram (crtež koji nam služi za zornije
prikazivanje nečega) dijagram toka (u informatici, skica prije pisanja programa)
dijakritički znak (slovo koje ima kakav znak, npr. naše č, ć, š, ž...) |
Naziv nastaje u starogrčkoj matematici, ali
se s vremenom gubi i tek u 18. st. dolazi u Europu i ustaljuje se. Hrvatski nazivi za dijagonalu su
prokutnica i
poprečnica.
|
|
dijametar grč. dia: kroz grč. metron: mjeriti Dijametar kružnice je duljina dužine koja
dijeli kružnicu na dva jednaka dijela. To je duljina promjera. |
dijametralno suprotno (potpuno, sasvim,
skroz suprotno, oprečno) dijalog (razgovor dvoje ili više ljudi) dijaspora (razasutost naroda) dijalekt (lokalno narječje) |
Iako se dijametar automatski veže uz
kružnicu, i drugi skupovi točaka imaju svoj dijametar (elipsa,
kugla...) |
|
dijeljenje, dijeliti, dividirati slav. dai, dhai: prastari termin za
dijeljenje plijena i zemlje Kao što su se u stara vremena dijelili
plijen i zemlja, riječ dijeljenje koristimo za dijeljenje brojeva u
matematici. |
biti djeljiv sa deal (engl. podjela) dioba (dijeljenje stanica u biologiji) predio (kraj) odjel (dio npr. neke bolnice) razdjeljak (u kosi) |
Dijeljenje se još naziva i divizija (pogledati tablicu pod: divizor). |
|
dimenzija lat. dimetri: izmjeriti U geometriji, naći dimenzije npr. nekog lika
znači izmjeriti duljine njegovih stranica. |
jednodimenzionalan (koji ima samo
duljinu) dimenzioniranje (mjerenje) dvodimenzionalan (koji je spljošten, bez
volumena) trodimenzionalan (koji ima volumen,
“plastičan”) |
Točka nema dimenziju, pravac je
jednodimenzionalan, ravnina je dvodimenzionalna, a prostor u kojem se
krećemo je trodimenzionalan. Četvrta dimenzija je vrijeme. Hrvatski naziv za dimenziju je protega. -
duljina, visina, širina |
|
diralište, dodirivati, dirati |
Pogledati tablicu pod: tangenta |
Dodirivati u geometrijskom smislu kaže se
još i tangirati. |
|
direktrisa, ravnalica lat. directrix: ravnateljica,
upraviteljica Kod presječnice stošca, direktrisa je
pravac koji zajedno sa žarištem “dirigira” i usmjerava točke krivulje. |
direkcija (uprava) direktor (upravitelj) |
Ova je imenica i u latinskom jeziku ženskoga
roda (lat. director: upravitelj, directrix: upraviteljica) jer je riječ
pravac (lat. linea) bila ženskog roda. |
|
diskriminanta lat. discriminare: odvajati Pri rješavanju kvadratne jednadžbe diskriminanta, tj. onaj izraz pod korijenom, odvaja rješenja na tri
slučaja: na različite realne korijene, na identične realne korijene i na
dva konjugirano kompleksna korijena) |
diskriminirati (smanjivati prava) rasna diskriminacija (smanjivanje prava na
rasnoj osnovi) |
Ako je diskriminanta kvadratne jednadžbe D < 0, onda su rješenja jednadžbe
dva konjugirano-kompleksna rješenja. Ako je D = 0, onda postoji jedno realno
rješenje. Ako je D > 0, onda postoje dva različita
realna rješenja kvadratne jednadžbe. |
|
dividend, djeljenik lat. dividere: dijeliti, podijeliti Lat. numerus dividendus znači broj koji se
treba podijeliti s drugim brojem. |
dividenda (u bankarstvu dividenda je svota
tj. udio koji dobivaju dioničari iz profita tvrtke, svaki prema broju
svojih dionica) divide et impera (lat. podijeli pa
vladaj) |
U hrvatskom jeziku dividend se prevodi kao
djeljenik. U izrazu 6 : 2 = 3 broj 6 je dividend, tj.
djeljenik jer je to količina koji se dijeli na (u ovom slučaju) dva dijela. |
|
divizor, djelitelj lat. divisus: particip prošli glagola
dividere (dijeliti) lat. –or: završetak koji označava aktivnog
vršitelja radnje (u hrvatskom bi to bio nastavak –telj). |
divizija (podjela, dijeljenje) divizija (u vojnom rječniku to je osnovna
jedinica sastavljena od svih rodova vojske) |
Hrvatski naziv za divizor je djelitelj. U izrazu 6 : 2 = 3 broj 2 je divizor, tj.
djelitelj jer njime dijelimo broj 6. |
|
dodekaedar grč. dodeka: dvanaest grč. hedra: površina, baza Dodekaedar je je geometrijsko tijelo omeđeno
s 12 pravilnih peterokuta. |
dodekagon (dvanaesterokut) dodekatlon (dvanaesteroboj u atletici) dodekasilabičan stih ili dvanaestaerac (stih koji ima 12 slogova) |
Dodekaedar je jedno od pet pravilnih
geometrijskih tijela, tzv. Platonovih tijela. |
|
domena lat. domus: kuća, dom Domena se može shvatiti kao polazište odakle se
uzimaju vrijednosti. |
domicil (zavičaj, mjesto stanovanja) domaćica (žena koja se brine o domu) dominantan (koji gospodari, vlada,
nadmoćan) domino (igra pločicama, tko se prvi riješi
svih pločica taj je “domine”, tj. gospodar igre) |
Domena funkcije se može shvatiti kao skup
vrijednosti uz koje se funkcija osjeća “kao kod kuće”. Na primjer,
funkciji y=1/x nula čini “nepodopštine”, pa nije u domeni. |
|
dužina Termin dužina dolazi od praslavenske riječi
dug što znači dugačak, uzduž. Glasovnom promjenom jotacijom prelaska g u ž komparativ pridjeva dug je duži, od čega je nastala
riječ dužina. |
duguljasto (oblik kome je dimenzija duljina
veća od širine) duga množina (neke imenice imaju samo dugu množinu npr. kutovi, brojevi, a neke mogu imati i kratku i dugu npr. vrhovi/vrsi, zvukovi/zvuci) |
Učenici često miješaju pojmove dužina i
duljina zbog njihove sličnosti. Zato je potrebno posvetiti posebnu pažnju
na tu razliku: dužina je skup točaka, dok je duljina apstraktan pojam koji
se odnosi na broj koliko je ta dužina duga. |
|
dvojni razlomak Riječ "dvojno" odnosi se na nešto dvostruko. Tako se i dvojni razlomak sastoji od razlomka u brojniku ili nazivniku. |
dvojina dvojni nastavak (npr. u genitivu: njegovog, njegovoga) biti u dvojbi (biti u nedoumici između dva
rješenja) dvoje (par) dvojiti (sumnjati) |
|
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
ekscentricitet lat. ex: izvan lat. centrum: središte Ako je nešto ekscentrično, to doslovno znači
da je “izvan centra”. |
numerički
ekscentricitet ekscentrična osoba (osoba čije je ponašanje izvan centra pravila normalnog ponašanja) eksterijer (vanjski, otvoreni prostor; za razliku od interijera) |
Krug je, rekli bismo, vrlo “centričan” lik
jer su mu sve točke jednako udaljene od centra. |
|
eksplicitan, eksplicitna jednadž. lat. explicitus: izričit, jasan Biti eksplicitan znači biti jasno izražen i
razumljiv. U eksplicitnoj jednadžbi (pravca, krivulje...) jedna
nepoznanica (obično y) jasno je prikazana pomoću druge. |
eksplicite (izričito, jasno) |
Jednadžba y = x – 3 je eksplicitna jednadžba
jer je na lijevoj strani jednakosti samo y, dok je ista jednadžba napisana
u implicitnom obliku na sljedeći način: x – y – 3 = 0. |
|
eksponent lat. exponens: onaj koji se izlaže Kada se nešto eksponira, stavlja se da bi ga
drugi vidjeli. U matematici eksponent je broj koji se “izložio,
eksponirao” na bazi, čime dobivamo potenciju. Dakle, ime eksponent došlo
je zbog fizičkog smještaja eksponenta u izrazu, a ne zbog sadržajnih
razloga. |
eksponirati se (izložiti se npr.
javnosti) eksponat (primjerak u muzeju koji se
izlaže) eksponencijalna funkcija (funkcija oblika
f(x)=ax, pri čemu je baza konstanta) dvostruka ekspozicija (u medijskoj kulturi dvije slike odjednom na ekranu) ekspozicija ili uvod (uvodni dio književnog ili glazbenog dijela) |
Rene Descartes je prvi koristio današnji
način pisanja eksponenata u svom djelu La Geometrie. |
|
ekstrem lat. extremum: krajnost, krajnja točka Ekstrem je točka u kojoj funkcija dostiže
najveću vrijednost. Možemo gledati lokalne i globalne ekstreme. |
ekstra (izvanredno, osobito) ad extrema (lat. do krajnjih granica) ekstremist (čovjek koji jako pretjeruje u
nečemu) ekstremiteti (krajnji dijelovi tijela, udovi) ekstrovertiran (vrlo otvorena osoba koja voli ljude, društvena; suprotno od introvertiran) |
Ekstremi se dijele na najveću moguću
vrijednost (maksimum) i najmanju moguću vrijednost (minimum). |
|
ekvivalencija, ekvivalentno lat. aequi-valere: jednakost vrijednosti,
jednakovrijedno Dvije stvari su ekvivalentne ako su jednakih
vrijednosti; jedna od njih može se zamijeniti drugom. |
ekvi (prefiks u značenju: jednak, isti) ekvator (zamišljena kružnica jednako
udaljena od obaju Zemljinih polova) ekvidistantan (jednako udaljen) ekvilibrij (ravnoteža) ekvinocij (dva dana u godini kad su dan i
noć jednako dugi) |
Postoji razlika između “biti jednak” i “biti ekvivalentan”: Jednadžba 2x + 3 = 5 i jednadžba 4x + 6 = 10
nisu jednake, ali su ekvivalentne (mogu se dobiti jedna iz druge). |
|
element lat. elementum: osnova, načelo U matematici elementi skupa su temeljni
objekti na kojima počivaju daljnja svojstva skupa koji promatramo. |
elementaran (osnovni) Euklidovi
Elementi elementarna nepogoda (izazvana je prirodnim
silama) elementary school (engl. osnovna škola) |
Nekada se na osnovi neposrednog opažanja
smatralo da postoje 4 kvalitativna elementa: vatra, voda zrak i zemlja.
Platon ih pak spominje pet kojima pridružuje 5 pravilnih geometrijskih
tijela. |
|
elipsa grč. elleipsis: nedostatak Parabola je krivulja koju vidimo u presjeku
stošca ako kut presjeka BUDE MANJI od kuta koji izvodnica zatvara s
bazom (izostavljeno je prekoračenje). |
eklipsa (pomrčina, sunce je “izostalo” na
trenutak) elipsoid (grč. “sliči na elipsu”; geom.
tijelo koje nastaje rotacijom elipse oko jedne od svojih osi) elipsa (izostavljanje riječi u rečenici bez gubljenja smisla, npr. "Strpljen-spašen") eliptična rečenica (krnja, bezglagolska, npr. "Vatra!" "Dobar dan!" itd.) eliptičnost (zbijenost, kratkoća u načinu izražavanja) |
Pogledati tablicu pod hiperbola. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
faktor lat. factor: činilac Faktori, tj. činioci su brojevi koje
množimo. Drugim riječima, svaki od faktora pridonosi rezultatu,
tj.
produktu. |
faktorijela (produkt uzastopnih prirodnih brojeva od 1
nekog broja) manufaktura (lat. manus: ruka; ručna
izrada) factory (engl. tvornica, mjesto gdje se
nešto proizvodi, gdje se rade produkti) faktorizirati (napisati neki broj u obliku
umnoška) Rh-faktor (rezus faktor, nasljedno obilježje crvenih krvnih tjelešaca) |
Oznaka za faktorijelu je uskličnik, što možemo shvatiti kao iznenađenje da čak i mali brojevi imaju vrlo velike faktorijele i da funkcija f(n)=n! vrlo brzo raste. |
|
fokus, žarište lat. focus: ognjište Ognjište je u davna vremena simboliziralo
središte doma. Tako i fokus, tj. žarište znači “središte pažnje”. U
presjecima stošca fokus je važna točka od koje se mjere važne
udaljenosti. |
fokusirati (izoštriti sliku) biti u fokusu (biti u središtu zbivanja) |
Pojam fokusa uvodi Apolonije, a naziv je prvi koristio Kepler u 17. st. Hrvatski prijevod riječi fokus je
žarište. |
|
formula lat. forma: oblik lat. formula: umanjenica riječi forma Formula je zapis nekog pravila napisan
pomoću matematičkih znakova. |
formulirati (odrediti) formular (tiskani pravni primjerak) formalnost (nešto uobičajeno, ali nevažno) format (veličina npr. knjige) |
Formula je u latinskom označavala “malu
formu” tj. dogovoren način izražavanja, npr. u pravnom govoru. Danas
formula znači pravilo, uglavnom pisano matematičkim simbolima. |
|
funkcija lat. functio: obavljanje, izvršavanje Funkcija izvršava pravilo tako da se za
svaki ulazni podatak dobije po jedan izlazni podatak. |
funkcionalan: sposoban za rad sportski funkcionar (osoba zadužena za neki
posao u sportu, činovnik) funkcionirati (raditi, djelovati) biti na funkciji (biti na visokom položaju) |
Naziv funkcija je prvi upotrijebio Leibniz u
17. st. da bi naznačio da jedna geometrijska veličina ovisi o drugoj.
Oznaku f(x) uvodi Euler u 18. st. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
gama grč. gamma: treće slovo grčkog alfabeta (Γ, γ)
|
gama zrake (zrake što ih ispuštaju radioaktivne tvari,
nisu električno nabijene za razliku od α i β
zraka) gama globulin (bjelančevine iz krvi s funkcijom antitijela koje stvaraju imunitet) |
Slovo gama je u grčki jezik došlo iz hebrejskog, od trećeg slova hebrejske abecede, gimel (hebr. gimel: kamila, deva). Primijetimo da riječ kamila (camel) zaista dolazi i još uvijek slično zvuči hebrejskoji riječi gimel. |
|
geometrija grč. geo: zemlja, zemaljski grč. Gea, Geja: božanstvo starih Grka koje
je označavalo Zemlju grč. metron: mjera, mjeriti Geometrija je grana matematike koja se bavi
prostornim odnosima i oblicima. |
geologija (znanost o postanku i građi
zemlje) geografija (zemljopis) geometar (geodet, mjernik) geometrijska konstrukcija (samo ravnalom i
šestarom) geometrijska sredina geometrijski lik geometrijsko tijelo geometrijska sredina geometrijski niz |
Naziv geometrija (mjerenje zemlje) vjerojatno
je izabran zato što su Grci smatrali da su Egipćani otkrili novu
disciplinu baveći se problemima mjerenja zemljišta. Hrvatski naziv za
geometriju je
mjerstvo. |
|
googol, googolpleks Googol je popularni naziv za broj
10100, a googolplex za broj 10googol. |
|
Riječ googol izmislio je jedan devetogodišnji dječak kada ga je
njegov stric, američki matematičar Edward Kasner, zamolio da nadjene ime
broju 10100. |
|
graf grč. graphein: pisati, crtati Prvobitni geometrijski crteži su rađeni na
drvetu, kamenu, ali i na zemlji (u pijesku), a kasnije se riječ graf
počela koristiti za slikoviti prikaz relacije s varijablama. |
grafičko rješavanje problema fotografija grafičar grafit (modifikacija ugljika, služi za
pisanje) grafit (parola, crtež na zidu) grafologija (vještina kojom se po rukopisu određuje karakter čovjeka) biografija i autobiografija (životopis i vlastiti životopis) ortografija (pravopis) grafem (slovo, pismeni znak za glas) |
Definicija grafa u mat. smislu nastaje nakon
stvaranja analitičke geometrije. Riječi s nastavkom -gram (npr. histogram, dijagram toka, encefalogram,
audiogram) dolaze od istog korijena (grč. grapheien) i također označavaju vizualnu interpretaciju nekog problema. |
|
gram grč. gramma: slovo, vrlo mala težina Budući da se gramima mjere relativno male
mase u svakodnevnom životu, odatle je gram dobio svoje ime. |
dekagram, kilogram... gramatika gramofon |
Gram je jedinica mase, tisući dio
kilograma. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
hiperbola grč. hyper: nešto preuveličano, iznad grč. hyperballo: premašujem, nadvisujem Hiperbola je krivulja koju vidimo u presjeku
stošca ako kut presjeka PREMAŠI kut koji izvodnica zatvara s bazom. |
hipertenzija (povišen krvni tlak) hipervitaminoza (višak vitamina) hiperaktivan učenik (preaktivan) hiperbola (preuveličavanje u
književnosti zbog povećanja utiska, npr. beskrajno more) hiperbolna funkcija (sh, ch ...) hiperglikemija (prevelika doza šećera u krvi) |
Naziv uvodi Apolonije promatrajući presjeke stošca. Ako stožac presiječemo pod 3 različita kuta (manji, jednak i veći u odnosu na izvodnicu stošca), u presjeku ćemo dobiti elipsu (manje=elipsa), parabolu (jednako=parabola) i hiperbolu (više = hiperbola). |
|
hipotenuza grč. hypo: prefiks u značenju pod,
ispod grč. teinen: razapinjem Najdulja stranica pravokutnog trokuta,
“razapeta” između dvije katete i nasuprot je pravom kutu. To se pogotovo
dobro vidi ako se pravokutan trokut nacrta unutar kružnice (Talesov
teorem). |
hipo (grč. hypo: prefiks sa značenjem pod,
ispod) hipofiza (mala žlijezda u mozgu, utječe na rast) hipovitaminoza (manjak vitamina) hipotenzija (sniženi krvni tlak) hipoglikemija (pomanjkanje šećera u krvi) hipoteza (pretpostavka) hipokoristik (imenica odmila, npr. medo, baka itd.) |
Pojam i naziv nastali su u starogrčkoj
matematici. Treba razlikovati dva prefiksa hipo: hypo
(ispod) i hippos (konjski). Oba dolaze iz grčkog jezika i jednako se
čitaju. Međutim, riječi hipodrom i hipotenuza potječu iz različitih
korijena. |
|
homotetija grč. homos: isti, zajednički grč. tithenai: staviti Homotetični likovi su stavljeni u povezan
zajednički položaj. |
homogen (istog sastava, iste vrste) homonimi (riječi istozvučnice, ali različitog značenja, npr. kosa-oruđe, kosa-vlasi) homografi (istopisnice) homofonija (jednoglasno pjevanje ili sviranje) |
Homotetija je u izravnoj vezi sa sličnosti i
kao takva se pojavila već u staroegpatskoj matematici. Tales je bio prvi koji je koristio
homotetiju, tj. sličnost u svrhu dokazivanja teorema. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
identičan, identično lat. idem: isti, isto |
identifikacija (poistovjećivanje) identitet
(izjednačavanje) |
Hrvatski naziv za identičan je
istovjetan. |
|
ikosaedar, ikozaedar grč. eikosi: dvadeset grč. hedra: strana, osnova Ikosaedar je pravilno geom. tijelo omeđeno s
dvadeset jednakostr. trokuta. |
ikosagon, ikozagon (dvadeseterokut) |
To je posljednje od pet Platonovih
tijela. |
|
imaginarna jedinica lat. imaginarus: izmišljen Imaginarna jedinica prelazi okvire našeg
realnog (fizičkog) svijeta i trebamo se pustiti mašti (imaginaciji) da
bismo je razumjeli. |
imaginacija (mašta) Imagine (pjesma grupe The Beatles, u
prijevodu: Zamisli) image (engl. utisak, dojam, slika
stečena o nekom čovjeku) imažinizam (književni pravac čiji je osnovni način izražavanja slika) |
Naziv imaginaran koristi Descartes u 17. st.
da bi opisao rješenja algebarske jednadžbe koja nisu realna. |
|
implicitan, implicitna jednadžba lat.
implicitus: Biti implicitan u matematici znači da su
varijable u jednadžbi “zakamuflirane” i pomiješane zajedno na način da
nijedna od njih nije sama na jednoj strani jednakosti. |
implicite (podrazumijeva se u tome,
prešutno) implicirati (uplesti, uvući,
sadržavati) implikacija (upletanje, umiješanost) |
Jednadžba x – y – 3 = 0 je implicitna
jednadžba jer se obje varijable zajedno nalaze na istoj strani jednakosti,
dok je ista jednadžba napisana u implicitnom obliku na sljedeći
način: y = x – 3 Hrvatski naziv za implicitnu jednadžbu je
nerazvita
jednadžba. |
|
indeks lat. index: pokazivač, kažiprst Za označavanje u matematici često koristimo
indekse, tj. male brojeve koji pokazuju da se jedna točka ili varijabla
razlikuje od druge (npr. točke A1 i A2,
varijable x1 i x2). |
studentski indeks (knjižica u kojoj se mogu
pročitati ocjene studenta) indicije (osnove koje izazivaju sumnju u
nešto) indikator (pokazatelj, npr. u kemiji to je
tvar koja pokazuje drugačiju boju u kiselim, a drugačiju u lužnatim
otopinama) |
U matematici korisno je koristiti indekse
jer je slova abecede najviše 30, a često nam treba označiti i više
od 30
objekata . Zato imamo a1, a2,
a3,..., b1, b2, b3... Indekse koristi Newton, a potpuno razvija
Leibniz koji prvi indekse koristi na današnji način. Postoje i dvostruki
indeksi. |
|
indukcija lat. inductio: uvođenje Kada induktivno zaključujemo, pojedinačni
sudovi nas vode do općenitih zaključaka. |
elektromagnetska indukcija (blizina vodiča i
magneta u fizici) metoda indukcije u filozofiji (zaključivanje
od pojedinačnog ka općem) |
Matematička indukcija je važna metoda
dokazivanja u matematici, a zasniva se na petom Peanovom aksiomu (uvjeti:
baza, pretpostavka, korak). Suprotno zaključivanje od indukcije je
dedukcija. |
|
infleksija, točka infleksije lat. inflexio: savijanje Točka infleksije krivulje je točka u kojoj
se krivulja savija na taj način da od konveksne postaje konkavna ili
obratno. |
optička infleksija (skretanje svjetlosnih
zraka s njihovog pravog puta) |
Ako je (a, f(a)) točka infleksije grafa neke
funkcije, onda je f’’(a)=0. Za točku infleksije još kažemo da je
prijevojna točka. |
|
integral lat. integer: cio, cijeli, potpun Integral je dobio taj naziv jer zbrajanjem
beskonačnog broja malih dijelova dobivamo neku cjelinu. |
integrirati (obnoviti, dopuniti) integralno pecivo (pecivo od cijelog
zrnja) integritet npr. Republike Hrvatske
(cjelovitost) |
Naziv integral dao je Bernoulli u 17. st, a
oznaku za integral ň je uveo Leibniz po početnom
slovu lat.
riječi summa. |
|
interval lat. inter: između, među lat: vallus: bedem lat intervallum: prostor između bedema,
međuprostor To je skup točaka na brojevnom pravcu koje
leže između dvije zadane točke (veće su od lijeve, a manje od desne
točke). |
intermezzo (međuigra, kratki odmor, malo
kazališno djelo koje se izvodi između činova glavne predstave) internacionalan (međunarodni) intervenirati (miješati se u što, posredovati) |
Interval [2,3] označava zatvoren interval, tj.
skup točaka između 2 i 3 (zatvoreni interval ili segment), uključujući
granične točke 2 i 3. Interval <2,3> međutim ne sadrži krajnje točke
(otvoreni interval). Postoji i polutovoreni i poluzatvoreni
interval, npr. <2,3] i [2,3>. Hrvatski naziv za interval je
međutak. |
|
inverz lat. inversus: izvrnut, obrnut Inverz nečega dobijemo kada tu stvar
preokrenemo, izvrnemo, obrnemo naopačke. |
inverzija (obrnut poredak riječi u
rečenici, obrnuti red glavne i zavisne rečenice) invertor (sprava za pretvaranje istosmjerne
struje u izmjeničnu) |
Inverz neke matem. operacije “poništava” tu
operaciju, tj. svodi je na identitet. Na primjer, dijeljenje poništava
množenje. Za matricu kažemo da je invertibilna ako
postoji njen inverz. |
|
injekcija lat. injectio izvedeno je od lat. inicio:
umetnem, ubacim Injekcija je preslikavanje sa skupa A u skup
B (svaki element skupa A ima sliku u B, tj. može se “ubaciti” u B). |
injekcija (u ambulanti: umeće se, uštrcava
pod kožu) injection (kod novih auta, ubrizgač) |
Injekcija je funkcija koja u različitim
elementima domene ima različite vrijednosti. |
|
iracionalan broj lat. irrationalis: nerazuman Razlozi zašto se neki brojevi nazivaju
iracionalnima tj. nerazumnima su povijesni. Još su Pitagorejci dokazali da
je duljina dijagonale kvadrata nesumjerljiva sa svojom stranicom, što je
obzirom na tadašnja shvaćanja bilo posve nerazumno i nemoguće. |
biti iracionalan (biti nerazuman) |
Pojam iracionalan se do 16. st. odnosio samo
na dužine, a ne na brojeve. Iracionalni brojevi dugo nisu uopće smatrani
ravnopravnima s racionalnim brojevima. Tu ravnopravnost su prihvatili tek
matematičari Bombelli i
Stevin. |
|
ishodište slav. hod: kretanje ishodište: iz + hoditi, izlaziti iz
nečega Ishodište koord. sustava je točka (0,0) u
odnosu na koju gledamo sve ostale točke i njihove koordinate. |
ishod neke utakmice (krajnji rezultat) prethodnik (broj koji je neposredno ispred
danog broja, tj. koji mu prethodi) uhoditi (tajno slijediti, špijunirati) pothodnik (prolaz za pješake ispod razine ulice ili pruge) |
Naziv je uveo de La Hire u 17. st.
Označavamo ga slovom O po početnom slovu lat. riječi origo = začetak. |
|
isječak iz + sjeći: sječenjem izvaditi iz
nečega Kružni isječak je dio kruga koji je
“isječen” iz kruga s dva polumjera. |
isječak torte, pizze |
Isječak nazivamo još i sektor. Učenici često miješaju termine kružni isječak
i odsječak, iako same riječi jasno opisuju razliku. Isječak “iz+sjecamo”
iz kruga sve do njegovog središta,
dok odsječak jednim potezom odsijecamo od kruga. |
|
izraz slav. raziti: sjeći, pobijati |
izraziti se izraziti y pomoću x izrazit (vrlo tipičan, istaknut) izražajan (dojmljiv, upečatljiv) |
Izraz nema znaka jednakosti (on se može
nalaziti unutar jednakosti) pa se izraz ne može riješiti, eventualno se
može pojednostavniti. |
|
izvodnica iz + voditi Izvodnica rotacionog tijela je dužina na
crtežu koja, slijedeći uzorak geometrijskog tijela, izvodi (generira)
zamišljenu dužinu na njegovom plaštu. |
izvodnica stošca izvodnica valjka izvesti formulu |
Izvodnica se naziva još i generatrisa.
|
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
jednadžba slav. jednačiti: izjednačavati Jednadžba pokazuje da su izrazi s lijeve i
desne strane znaka jednakosti jednaki, tj. u ravnoteži. |
jednadžba pravca (analitička interpretacija
pravca) opći oblik jednadžbe (oblik ax+by=c) |
Jednadžbe su rješavali još stari Egipćani i Babilonci, koji su ih rješavali geometrijski. Tek nakon Descartesa jednadžbe poprimaju današnji izgled. Od glagola jednačiti glasovnom promjenom jednačenja po zvučnosti smo dobili jednadžbu (jednačiti → jednačba → jednadžba). |
|
jednakokračan jednako + krak Trokut je jednakokračan ako ima dvije
stranice (krakove) jednakih duljina. Treća stranica se naziva osnovica ili
baza. |
jednakokračan trokut jednakokračan trapez (neparalelne stranice,
tj. kraci su mu jednakih duljina) |
Pojam jednakokračnog trokuta pojavljuje se
već u jednom zadatku staroegipatske matematike. Dokaz teorema da su kutovi uz bazu jednakokračnog trokuta jednaki pripisuje se Talesu. Pons
asinorum (magareći most) je fraza |
|
jednakostraničan jednako + stranice Jednakostraničan trokut je trokut kojemu sve
stranice imaju jednake duljine. |
jednakostraničan stožac (duljina izvodnice
jednaka je promjeru) jednakostraničan valjak (duljina izvodnice
jednaka je promjeru) |
Jednakostraničan trokut se pojavljuje u
staroegipatskoj i starobabilonskoj matematici. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
kamate grč. kamatos: zarada Kamate se odnose na odštetu u novcu za korištenje tuđeg kapitala. |
kamatna stopa (određena visina kamata u postotku) kamatnik (lihvar)
|
Riječ kamate je izravna posuđenica iz
starogrčkog u hrvatski jezik. |
|
kardinalan broj lat. cardo, cardinis: stožer Pridjev kardinalan odnosi se na sve što je osnovno, stožerno, najglavnije i najvažnije.U matematici kardinalni brojevi su glavni brojevi, a kardinalan broj skupa je njegov broj elemenata. |
kardinal (najviši svećenički čin u Katoličkoj crkvi,
kardinali su najbliži suradnici pape) kardinalna greška (velika greška iz koje proizlaze ostale zablude) kardinal (američka ptica pjevica koja ima boju perja crvenu poput kardinalove haljine) |
Razlikujmo riječi iz drugog stupca (kardinal, kardinalan, kardinalno) od riječi koje u sebi sadrže korijen kardio (grč. kardia: srce). |
|
kateta grč. kathete: spuštena uspravna crta,
okomica, visak grč. kathetos: spušten Visak spušten prema tlu uvijek pokazuje pravi
kut. |
kateter (cijev za ispuštanje mokraće) |
U grčkom jeziku kateta je označavala okomicu
(prvenstveno spuštenu iz neke točke prema zemlji) pa su stoga i dvije
okomite stranice trokuta nazvane katete. |
|
kocka praslav. kostka: kost U antičkim društvenim igrama bacale su se
kosti (i to kosti gležnja) umjesto kocaka. |
kockasto (u obliku kocke, često se pogrešno
koristi kockasto umjesto kvadratično) kockati se (igrati se kockama, igrati na
rizik) "Kocka je bačena" (Cezarova izreka na rijeci Rubikon, a odnosi se na objavu rata; izgovara se pri donošenju sudbonosnih odluka) |
Kocka, tj. pravilni heksaedar je jedno od
šest Platonovih tijela. |
|
koeficijent lat. cum: s, sa lat. efficere: učiniti, stvoriti Koeficijent s nekim objektom nešto čini,
npr. u polinomima koeficijent je poznanica koja je množitelj
nepoznanice. |
koeficijent polinoma koeficijent smjera (nagib) koeficijent ili faktor sličnosti,
proporcionalnosti koeficijent trenja |
Naziv koeficijent je uveo francuski
matematičar Viete u 16.
st. |
|
kombinatorika lat. combinare: slagati, spojiti Iako je prvobitno riječ kombinacija
označavala spajanje samo dvije stvari zajedno, danas se odnosi na
grupiranje više stvari. A kombinatorika je postala grana matematike koja
se, jednostavno rečeno, bavi određivanjem na koliko se načina nešto može dogoditi. |
kombinacija (spoj dviju ili više
stvari) kombajn (stroj sastavljen od više “strojeva”
tako da obavlja nekoliko poljoprivrednih radova) kombinezon (radno odijelo koje se sastoji od
kaputa i hlača u jednom dijelu) kombinirati (slagati, preslagivati) |
Elemente kombinatorike poznaju još stari
Indijci, Kinezi i Arapi. Naziv potječe od Leibniza, koji zajedno s
Bernoullijem razvija kombinatoriku u suvremenu matematičku disciplinu. |
|
komparacija lat. comparatio: uspoređivanje Komparirati dvije stvari znači usporediti ih
da bismo vidjeli jesu li jednake ili ne i u kom su odnosu uopće. |
komparativ (drugi usporedni stupanj
pridjeva) komparirati (uspoređivati) metoda komparacije (pri rješavanju sustava
jednadžbi) |
Jedna od najčešćih grešaka koju učenici rade
pri rješavanju jednadžbi je da ne uspoređuju (kompariraju) svaki novodobiveni redak s prethodnim, tj. jesu li te dvije jednadžbe
ekvivalentne. |
|
kompleksan broj lat. complexus: obuhvat lat. complecti: obuhvatiti Kompleksni brojevi u sebi
obuhvaćaju realne i imaginarne veličine. Oni su složeni od dva dijela (c
= a + b∙i, pri čemu su a i b realni brojevi, a i imaginarna jedinica). |
imati komplekse (biti kompliciran oko
nečeg) kompleksnost (složenost) kompletno (cijelo, složeno) komplicirati (zamrsiti) konjugirano-kompleksni brojevi komplet (potpuna kolekcija) Edipov
kompleks, Elektrin kompleks (bolesna ljubav sina prema majci tj. kćeri
prema ocu) |
Naziv kompleksan uvodi Carnot u 19. st. Suprotno od pojma kompleksan je
jednostavan. Skup kompleksnih brojeva označava se slovom
C (prvo slovo lat.
complexus) |
|
komplement lat. complementum: dopuna lat. complere: dopuniti, ispuniti Komplement je veličina koja se mora dodati
prvoj veličini kako bi se “dopunila” do kraja. Komplementaran kut je kut koji se
mora dodati (dopuniti) danom kutu da zajedno čine pravi kut. |
komplementaran (dopunski, koji
dopunjuje) komplementarne boje (boje koje se nadopunjuju do
bijele, tj. čijim miješanjem dobivamo bijelu) kompliment (ima isti korijen kao i
komplement, laskava riječ) |
|
|
komutativnost, komutacija lat. commutare: promijeniti, zamijeniti Svojstvo rač. operacije da se rezultat ne
mijenja ako operandi zamijene mjesta (npr. zbrajanje ili množenje u skupu
R). |
komutirati (mijenjati, zamjenjivati) komutator (engl. switch, uređaj u telekomunikacijskoj mreži koji služi za promjenu smjera informacijskih paketa) |
Komutativnost se još naziva i
izmjenjivost. Napraviti komutaciju u svakodnevnom životu
značilo bi, na primjer, spavati i živjeti u školi, a ići kući na
nastavu. |
|
koncentričan, koncentrične kružnice lat. co-: zajedno, s, sa lat. center: centar, središte Kružnice su koncentrične ako imaju
zajedničko središte. |
koncentracija (usredotočenje) koncentracijski/koncentracioni logor (logor u koji se dovode zarobljenici po nekoj zajedničkoj osnovi, npr. naciji, vjeri itd.) koncentrirati se (sabrati se, uputiti misli na određenu stvar) |
Osim kružnica, koncentrične mogu biti i
elipse (elipse sa zajedničkim središtem). Uz pojam koncentričan postoji i pojam konfokalan (koji ima zajedničke fokuse). |
|
konkavnost, konkavna krivulja lat. concavus: šupalj, udubljen Krivulja je konkavna ako svojim izgledom
podsjeća na udubljen lik. |
konkavna leća (udubljena leća) konkavan mnogokut (nekonveksan mnogokut) |
Konkavnost neke funkcije na određenom
intervalu provjerava se računski formulom f ''(x)<0. Pojam suprotan konkavnom je konveksan.
|
|
konstanta lat. constans, constantis: postojan, stalan Matematička konstanta je fiksan, stalan,
postojan broj (veličina) koji se ne mijenja. |
konstantna funkcija (funkcija koja niti
raste niti pada) gravitacijska konstanta (približno 9.81
m/s2) |
Dvije najpoznatije matematičke konstante su
p i e. Konstante se mnogo koriste u fizikalnim
formulama, npr. za težinu, privlačenje tijela itd. |
|
konstrukcija, konstruirati lat. constructio: gradnja, zidanje U geometriji se konstrukcija neke
geometrijske figure sastoji (izgrađena je) samo od kružnica i
pravaca. |
konstruktivan prijedlog (koji gradi, podiže,
koji potiče na smislenu akciju) konstruirati zgradu (napraviti nacrt za
nju) |
U starogrčkoj geometriji za neku geometr.
figuru smatralo se da se može konstruirati ako se može nacrtati služeći se
samo šestarom i ravnalom. Tada su nastala i tri klasična problema:
duplikacija kocke, trisekcija kuta i kvadratura kruga. |
|
kontradikcija lat. contra: protiv lat. dictio, dicere: reći, govoriti lat. contradictio: prigovaranje,
protuslovlje, proturječje U matematici, jedna je tvrdnja
kontradiktorna (proturječna) drugoj ako “govori suprotno, tj. protiv” te
druge. |
kontrabas (najdublji instrument
orkestra) kontracepcija (contra: protiv, conceptio:
začeće) kontra-admiral (podadmiral) pro et contra (za i protiv) kontraprimjer (protuprimjer) |
Znak za kontradikciju je
®¬, što označava da su dvije tvrdnje u
suprotnosti. |
|
konus, stožac, čunj, kupa lat. conus, grč. konos: češer, stožac Grčka riječ konus je vjerojatno došla iz indoeur. korijen ko- što označava oštrenje i šiljenje. Stožac se, naime, dobivao šiljenjem i oštrenjem komada drveta. |
konika (čunjosječnica; presjek stošca; može biti kružnica, elipsa, parabola ili hiperbola) |
Uspravan
stožac |
|
konveksnost, konveksan skup, konveksna krivulja lat. convexus: ispupčen Geom. lik (ili tijelo) je konveksan ako
vrijedi da čim sadrži dvije točke, automatski sadrži i dužinu koja spaja
te dvije točke. |
konveksna leća (ispupčena leća) konveksna funkcija (ako je dio ravnine
“iznad” njenog grafa konveksan skup) |
Konveksnost neke funkcije na određenom
intervalu provjerava se računski formulom f ''(x)>0. Pojam suprotan konveksnom je konkavan. |
|
konjugirano kompleksni brojevi lat. conjugatio: spajanje Konjugirano kompleksni brojevi su a+bi i
a-bi. To možemo shvatiti kao da su realni brojevi a i b u oba broja
spojeni (konjugirani), samo u jednom su slučaju spojeni plusom, a u drugom
minusom. |
konjugacija (promjena glagola po licu,
sprezanje) konjuktivitis (upala veznice očnih
vjeđa) konjuktiv (zavisni gramatički oblik npr. u
talijanskom i francuskom jeziku) konjukcija (logička operacija “i”) |
Riječ konjugirati dolazi od latinske riječi con+jugare (spojiti s nečim). U hrvatskom se jeziku također čita kao kon+jugirati, pa se u njoj ne čita glas "nj" jer se ne radi o slovu "nj", već o zasebnim slovima "n" i "j". Ako je diskriminanta kvadratne jednadžbe
negativna, znači da su rješenja jednadžbe konjugirano kompleksni
brojevi. |
|
koordinata lat. co: zajedno sa lat. ordo, ordinis: red, strogi poredak Koordinate su brojevi koji u određenom
poretku i redoslijedu određuju položaj točke na pravcu, u ravnini ili u
prostoru. |
koordinacija pokreta u gimnastici (dovođenje
pokreta u red i međuodnos) koordinirati (uređivati) koordinatna os (os-x ili os-y) koordinatni sustav koordinate (veličine koje određuju položaj neke točke u prostoru) |
Ovo je jedna od rijetkih riječi u hrvatskom
jeziku koja se piše sa dva o. Tako se piše zato što je to direktan
prijevod latinske riječi “coordinata” (veličina koja određuje položaj
točke u prostoru). Ovaj naziv je uveo Leibniz u 17. stoljeću. |
|
korijen, korjenovanje, korjenovati slav. korijen: prijevod latinskog radix
(korijen, mrkva) Vađenje drugog korijena interpretiralo se
dobivanjem stranice kvadrata iz površine kvadrata. |
drugi korijen, kvadratni korijen korijen jednadžbe korijen riječi (niz glasova zajednički svim članovima porodice u kojem je sadržano osnovno značenje, npr. pisati, pisac, dopisivati, rukopis...) vući korijenje iz nekog mjesta (potjecati od tamo) pustiti korijenje (ustaliti se na nekom mjestu) presjeći u korijenu (onemogućiti u samom početku) |
Stari Indijci su korijen nazivali mula, što
znači osnova, strana, korijen drveta (jer se iz površine kvadrata dobivala
stranica). Arapi su tu indijsku riječ preveli riječju džizir, što znači
korijen drveta. Europski matematičari su to izravno preveli latinskim
radix, što znači korijen. Oznaka za korijen Ö razvila se iz slova r, koje je
početno slovo riječi radix (korijen). |
|
kosinus lat. complementi: dopunski, koji
nadopunjuje, komplementaran lat. sinus: nabor, zaljev Kosinus se prvo nazivao sinus complementi
(tj. komplement od sinusa)
jer vrijedi cosa=sin(90°-a) tj. sinus i kosinus se nadopunjuju
i iz toga je skraćivanjem dobiveno ime: co + sinus = kosinus. |
kosinusov poučak (poopćenje Pitagorinog poučka koje vrijedi ne samo za pravokutan, već za svaki trokut) komplementarne boje (boje koje se u parovima
nadopunjuju) kosekans (complementi secans) kotangens (complementi tangens) |
Termin kosinusa prvi je koristio matematičar Gunter u 17.
st. Hrvatski naziv za kosinus je supirka. |
|
kotangens lat. complementi tangens: komplement tangensa, nadopuna tangensa (do pravog kuta) Kotangens se prvo nazivao tangens complementi (tj.
komplement od tangensa)
jer vrijedi ctga=tg(90°-a) tj. tangens i kotangens se nadopunjuju
i iz toga je skraćivanjem dobiveno ime: co + tangens = kotangens.
|
kotangenta Pogledati tablicu pod: kosinus. |
Termin kotangensa prvi je koristio matematičar Gunter u 17. st. |
|
krak slav. krok: noga od boka do tabana, korak,
mjesto gdje se križaju dvije grane U geometriji dva polupravca sa zajedničkom
početnom točkom nazivaju se kraci kuta jer zaista podsjećaju na noge u
raskoraku ili mjesto gdje se križaju dvije grane drveta. |
krak šestara (“noga” šestara) žablji kraci (noge) kraci trapeza (neparalelne stranice u
trapezu) krakat čovjek (dugih nogu) koračati, kročiti, koračnica |
Riječ krak (kao i mnoge jednosložne riječi)
ima dvije množine: kraci i krakovi. |
|
krivulja slav. kriv: koji nije pravocrtan, neprav,
netočan Krivulja je dobila ime po svom obliku koji
nije pravocrtan, već “zakrivljen”. |
krivulje drugog reda (kružnica, elipsa,
parabola i hiperbola) krivuljar (sprava za crtanje raznih
krivulja) krivudati (ne kretati se strogo po pravcu) zakrivljen (kružnog oblika, koji nije
pravocrtan) krivac, krivolov, krivonog, krivotvorina, krivovjerje itd. |
Iako se pravac i krivulja mogu na prvi pogled shvatiti kao suprotni pojmovi, po definiciji oni to nisu. Pravac je također vrsta krivulje, on je krivulja prvog reda (elipsa, parabola i hiperbola su krivulje drugog reda). Neke od poznatijih krivulja su npr. logaritamska krivulja, Gaussova krivulja, cikloida, kardioida, lančanica itd. |
|
krnja piramida (prikraćena), krnji stožac slav. krn: načet, osakaćen, onaj koji nije
cio Krnja piramida i stožac dobivaju se
“piljenjem” ravnine paralelne s njihovom bazom. Time okrnjujemo tj.
osakaćujemo piramidu ili stožac. |
krnji zub (ostatak zuba u vilici) krnja rečenica (bez glagolskog dijela predikata, npr. Upomoć!) krnji infinitiv (bez završnog -i u futuru prvom, npr. čitat ću, pisat ću) krnjiti ugled (narušavati ugled) |
Formula za obujam krnje piramide nalazi se
na tzv. Moskovskom papirusu
(staroegipatski papirus koji se čuva u Moskvi). |
|
krug, kružnica praslav. krog: mjesto okruglog oblika, zaokružen oblik, vrh gore Od davnina je slavenska riječ krug označavala nešto zaobljeno, pa je prirodno da su kružnica i krug nazvani po istom korijenu riječi. |
kružok okružni (mjesni, koji se tiču okruga, tj.
nekog područja) kružiti (kretati se po zamišljenoj
kružnici) začarani krug (bez izlaza) krugovalna postaja (radio postaja) |
Formule za opseg i površinu kruga (s
dokazom!) poznate su u starogrčkoj matematici, a već su ih prije toga
naslućivali stari Egipćani. |
|
kružni odsječak od+sjeći: izvršiti sječenje na dva
dijela Kružni odsječak je dio kruga koji nastaje
ako odsiječemo krug sekantom tj. tetivom. |
|
Učenici često miješaju termine kružni isječak
i odsječak, iako same riječi jasno opisuju razliku. Isječak “iz+sjecamo”
iz kruga sve do njegovog središta,
dok odsječak jednim potezom odsijecamo od kruga. |
|
kružni vijenac indoeur. wei: viti, plesti Pletenjem i slaganjem cvijeća u kružni oblik
(vijanjem, savijanjem) dobivamo vijenac. Po ovome je obliku i dio ravnine
dobio ime kružni vijenac. |
|
|
|
kub, kubirati lat. cubus: kocka grč. kubos: kocka Kub je drugi naziv za kocku. Budući da je formula za obujam kocke V=a∙a∙a, podrazumijevamo da je kub nekog broja njegova treća potencija. |
kubna jednadžba (jednadžba s najvećom
potencijom 3) kubik (kraći naziv za kubični metar) kubikaža (zapremina nekog prostora izražena u kubicima) kubni korijen (treći korijen) kubizam (smjer u slikarstvu u kojem se brda,
čovjek i ostale figure prikazuju u obliku kocke ili valjka) |
Već je Diofant treću potenciju nazvao kubos.
Naime, stari su Grci apstraktan pojam s3 interpretirali kao
volumen kocke duljine brida s. Naziv kubne jednadžbe uveo je u 17. st. Descartes. |
|
kugla njem. Kugel: kugla Hrvatska riječ kugla dobivena je spajanjem
njemačkog i slavenskog utjecaja, tj. od njem. riječi Kugel i slavenske
krug. |
kuglina kapica, kalota (dio sfere) kuglati se, kuglana kuglof (vrsta kolača) Mozart kugla |
Formule za oplošje i volumen kugle bile su
iz iskustva poznate još u starom Egiptu i Babilonu. Ipak, njih je
matematički prvi dokazao grčki filozof i matematičar Arhimed. |
|
kut praslav. kut: unutarnji, udubljen, ugao, kut Kut možemo shvatiti kao dio ravnine koji je "udubljen, izdubljen" svojim kracima i vrhom iz cijele ravnine. |
kutomjer (sprava za mjerenje veličine
kuta) središnji i obodni kut (kružnice) kutnjak (zub koji se nalazi u kutu čeljusti,
na kraju) vanjski i unutrašnji kut mnogokuta mrtvi kut (nepregledni prostor u vidokrugu vozača) stjerati u kut "U kutu nikome na putu" (biti nenametljiv) |
Ako se naglasi koji je krak prvi, a koji
drugi, govorimo o orijentiranom kutu, a ako ne, onda govorimo o
neorijentiranom kutu. |
|
kvadar lat. quadra: četvorina Kvadar je četverostrana uspravna prizma, tj. četverostrani paraleleiped |
kvadrat kvadrant (četvrtina ravnine) kvadratura kruga |
Ako su svi bridovi kvadra jednake duljine, onda je taj kvadar kocka. |
|
kvadrant lat. quadrans: četvrtina, četvrti dio
nečega Kvadrant je četvrtina ravnine što je
određuju dva okomita pravca u ravnini. |
kvadricikl (bicikl na 4 kotača) kvadrilijun (dekadska jedinica s 24
nule) |
Hrvatski naziv je
četvrtac. Ono što je kvadrant u ravnini, to je oktant
u prostoru, jer koordinatne ravnine dijele prostor na 8 dijelova. |
|
kvadrat lat. quadratus: četvrtast, četverouglast Kvadrat je četverokut kojem su sve stranice jednake duljine i svi kutovi pravi.
|
kvadratna jednadžba (jednadžba s najvećom
potencijom 2) kvadratni metar (četvorni metar) kvadratura kruga (zadatak konstrukcije
kvadrata kojemu je površina jednaka površini danog kruga) |
U matematici kvadrat ima dva značenja. Prvo
označava četverokut kojem su sve stranice jednake duljine i svi
kutovi
pravi. Drugo značenje je druga potencija nekog broja. Hrvatski naziv za kvadrat je
četvorina. |
|
kvocijent, količnik lat. quotiens: koliko puta Kvocijent je broj koji prikazuje koliko je
puta djelitelj sadržan u djeljeniku. |
kvocijent inteligencije |
Hrvatski naziv količnik dolazi od riječi
koliko, tj. izravnim prijevodom iz latinskog quotiens = “koliko puta”. Naziv je nastao u indijskoj matematici iz
koje se prenio u arapsku matematiku, a u europsku matematiku uveo ga je
Fibonacci. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
lik, geometrijski lik slav. lik: slika nečega, figura, forma,
izgled U geometriji lik je dio ravnine određenog
specifičnog oblika, kao npr. mnogokut, krug, polukrug itd.
|
likovna kultura sličiti nekome (likom podsjećati na
nekoga) slika, slikar lice ličnost mladolik različitost lične ili osobne zamjenice |
|
|
limes lat. limes: granica Limes je granična vrijednost funkcije ili
niza kojoj se oni približavaju sve bliže i bliže u određenim
uvjetima. |
limit (granica) limited (engl. ograničen) limb (rub pakla) ltd. (engl. kratica od limited company,
koja označava društvo s ograničenom odgovornošću, hrvatska kratica
d.o.o) |
Od 17. do 19. st. (dakle, oko 200 god) među
matematičarima se vodila rasprava za i protiv limesa da bi na kraju
pobijedili pristaše limesa, među kojima je bio i R. Bošković. |
|
linearan, linearna funkcija, linearna jednadžba lat. linea: crta, pravac Graf linearne funkcije je pravac (linea) s jednadžbom y=ax+b, pa odatle dolazi i naziv funkcije. |
linija (crta) La Linea (poznati animirani film) biti “on line” (biti priključen na
Internet,
biti na liniji; suprotno je biti “off line” tj. raditi na računalu kada
nije uspostavljena veza s Internetom) linearno programiranje |
Iako u engleskom jeziku “line” znači pravac,
u hrvatskom jeziku linija može biti ravna (tada je ona pravac) ili
zakrivljena (onda je to krivulja, i ne radi se o linearnoj funkciji). |
|
logaritam grč. logos: odnos, razum grč. arithmos: broj Logaritam bi se mogao shvatiti kao “razuman
broj”. Iz dubljeg korijena riječi (logos, leg: sakupljati; arithmos, ar:
stavljati zajedno) zaključujemo da je naglasak na sastavljanju i
povezivanju stvari. |
logaritamske tablice (tablice logaritama
brojeva, danas se prvenstvo daje kalkulatorima) logaritmiranje (pridruživanje logaritma
nekom broju; suprotno je antilogaritmiranje) |
Škot Napier je u 16. st. izmislio logaritme
koje je zvao “umjetnim brojevima”. Do nedavnog izuma kalkulatora i
računala, logaritmi su bili korišteni stotinama godina za računanje,
pogotovo množenje, dijeljenje i potenciranje. Naime, svojstvima logaritama
množenje se svodi na zbrajanje, a dijeljenje na oduzimanje, što uvelike
olakšava računanje složenih računa. |
|
luk, kružni luk praslav. lok: zavinuti svod, obruč, savinuta
šipka Luk je očito savinuti dio nekog štapa i
sl.
Kružni luk je dio kružnice između dvije točke na kružnici. |
luk mosta (dio jedne velike kružnice) luk i strijela luk arkade "ni luk jeo ni luk mirisao" |
Luk (kružni luk, oružje luk) i luk (povrće) nisu homonimi jer nemaju isti naglasak. Homonimi su riječi koje se jednako pišu, iste su vrste, roda i naglaska, a različitog značenja (npr. kosa i kosa) |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
maksimum lat. maximum: najveći, najviši (superlativ
od lat. magnum: velik, visok) Maksimum je najveća vrijednost koju neka
funkcija poprima na nekom intervalu. |
maksimizirati (povećati do krajnjih
granica) maksima (misao vodilja) maksimala (najviši nivo ili granica) |
Maksimum se ne mora nužno odnositi samo na
funkcije. Tako, na primjer, maksimum nekog skupa je najveći element tog
skupa. |
|
matematika grč. matematikos: ono što je naučeno, znanje, znanost Matematika bi značila mentalnu disciplinu,
naučavanje. Platon je tvrdio da se osoba ne može smatrati obrazovanom ako
ne vlada matematičkim znanjem. |
matematička indukcija (metoda dokazivanja u
matematici) matematički dvoboji (natjecanja matematičara
u prošlosti po uzoru na srednjovjekovne viteške turnire) matleta (složenica od matematika + atleta, a
označava učenika vrlo nadarenog za matematiku) |
Začeci matematike su u starom Babilonu i
Egiptu, a razvija se u staroj Grčkoj za vrijeme Talesa i Pitagore. |
|
milijun tal. milione: velika tisuća (talijanski
nastavak –ione označava uvećanicu) Milijun je tisuću tisuća, tj. “velika”
tisuća. |
milijuntinka (milijunti dio nečega) milijunaš (bogataš) mili (lat. mille) prefiks sa značenjem
tisući dio nečega |
Po nekima je riječ izmislio Marko Polo da bi označio bogatstvo Kine. Po drugima riječ je nastala kao uvećanica od Markova drugog imena Emilio. Naime, ljudi nisu vjerovali u Markove riječi pa su ga prozvali Marko Milione. |
|
mimoilazni pravci, mimosmjerni pravci mimo: pokraj mimoilaziti se: proći jedan pokraj
drugog Mimoilazni pravci u prostoru su, recimo to
tako, pravci koji se mimoilaze, tj. koji prolaze jedan pokraj drugog (ne
sijeku se), ali nisu ni paralelni. |
mimoići se (obići jedan drugoga) mimohod (svečana povorka, defile) |
Mimoilazni pravci nazivaju se još i
mimosmjerni pravci. |
|
minimum lat. minimum: najmanji, najniži
Minimum je najmanja vrijednost koju neka
funkcija doseže na nekom intervalu. |
minimizirati (smanjiti do krajnjih
granica) minijaturan (majušan, malen) mimimalac (najniži propisani dohodak) minibus (autobus za manji broj ljudi) minuskula (malo slovo) Minimundus (mjesto u Austriji s minijaturnim svjetski poznatim građevinama kao npr. Eiffelovim tornjem, zagrebačkom Crkvom Sv. Marka itd.) |
Minimum se ne mora nužno odnositi samo na
funkcije. Tako, na primjer, minimum skupa je najmanji element tog
skupa. |
|
mješoviti broj miješati: sastavljati u cjelinu različite
vrste (npr. cijele brojeve i razlomke) Mješoviti broj se sastoji od cijelog broja i
razlomka. |
pas mješanac (križanac) mikser (ručna miješalica, stroj za brzo
miješanje raznih sastojaka) mješoviti umnožak (u sebi sadrži vektorski i
skalarni produkt) |
Ovdje je dobro učenicima obratiti pažnju na
ljepote poput “ije” i “je”:
mješoviti broj (mješanac, mješavina, mješina), ali miješati
(miješanje, miješalica). |
|
mnogokut složenica: mnogo + kut Iako mnogokut često definiramo kao
geometrijski lik s “mnogo strana”, sama riječ nam zapravo govori da on ima i
mnogo kutova. Zapravo, točno toliko kutova koliko i strana. |
mnogostruko (više puta) mnogostruko složena rečenica (rečenica složena od većeg broja zavisnih i nezavisnih rečenica) množina (velika količina, mnoštvo) |
Mnogokut se još naziva i poligon (grč.
polus: mnogo, gonia: kut). |
|
množenik, multiplikand -ik: u hrv. jeziku ovaj sufiks označava pasivnu radnju množenik: dolazi od glagolskog pridjeva trpnog množen (pomnožen) i nastavka -ik, pa je množen+ik=množenik Na množeniku se obavlja računska radnja množenja, on je taj kojeg treba pomnožiti n puta s drugim brojem. Množenik se još naziva i multiplikand (u lat. jeziku sufiks –nd označava imenicu u pasivu). Riječ
multiplikand dolazi iz lat. numerus multiplicandus, što znači “broj koji
se treba uvišestručiti, multiplicirati”. |
patnik, jadnik, stradalnik (imenice koje
označavaju pasiv svojim sufiksom –ik, a tvore se od glagolskog
pridjeva trpnog i sufiksa -ik, npr. bijedan+ik=bijednik, dužan+ik=dužnik,
jadan+ik=jadnik, bolestan+ik=bolesnik itd.)
|
7+7+7 kraće pišemo 3×7, i 3 i 7 su faktori, 3 je množitelj, a 7 množenik. Iako se na nekim mjestima prvi faktor naziva množenik, etimologija riječi govori da je smisleno upravo suprotno, tj. da je drugi faktor množenik. No, kako imamo sreću da vrijedi komutativnost množenja realnih brojeva, brojeve koje množimo nazivamo jednostavno faktorima. |
|
množenje Korijen množ u riječi množenje dolazi od
riječi “mnogo” (g®ž, palatalizacija!), što znači da do
rezultata dolazimo zbrajanjem nekog prirodnog broja “mnogo” puta samog sa
sobom. |
umnožak (rezultata kod množenja) namnožiti se (nagomilati se) mnoštvo (masa, gomila) |
Engleski matematičar Oughtred počeo je među
prvima koristiti znak ´, a Leibniz je radije koristio znak
× i tako ga popularizirao. Međutim,
zadržala su se oba znaka. |
|
množitelj, multiplikator -telj: u hrv. jeziku ovaj sufiks označava
aktivnu radnju Množitelj je broj s kojim se množi množenik,
on je taj koji govori koliko puta treba zbrojiti množenika samog sa
sobom. Množitelj se još naziva i multiplikator
(lat. sufiks –tor u označava imenicu u aktivu). |
djelitelj, davitelj, hranitelj, staratelj
(imenice koje označavaju aktiv svojim sufiksom –telj) razlika između spasitelj i spašenik,
utapatelj i utopljenik itd... |
7+7+7 kraće pišemo 3×7, i 3 i 7 su faktori, 3 je
množitelj (multiplikator), a 7 množenik (multiplikand). Iako se na nekim
mjestima drugi faktor naziva množitelj, etimologija riječi govori da je
smisleno upravo suprotno, tj. da je prvi faktor množitelj. No, kako imamo
sreću da vrijedi komutativnost množenja realnih brojeva, brojeve koje
množimo nazivamo jednostavno faktorima. |
|
monom grč. monos: sam, jedini grč. nomos: zakon, pravilo Monom je izraz oblika npr. 5x2y,
dok je binom izraz 5x2y + 15xy. Monom se sastoji od jednog
takvog izraza, binom od dva, a polinom od više njih. |
monopol (prevlast) monokl (optičko staklo samo za jedno
oko) monogram (početno slovo imena i prezimena izrađeno u stiliziranom obliku, npr. na posteljini) monografija (opširna knjiga koja se bavi
samo jednom osobom, mjestom itd.) monoksid (oksid s jednim atomom kisika u molekuli) |
Pogledati tablicu pod: polinom. |
|
monotonost, monotona funkcija grč. monos: jedan, sam, jedini grč. tonos: naglasak, ton, glas Zvuk je monoton ako nema promjene u njegovoj
visini i sl. Tako i funkcija monotono raste ako svugdje raste ili je
konstantna, tj. nema pada koji bi prekinuo monotoniju. |
monoton (jednoličan) monotono predavanje (dosadno
predavanje) monotonija (stanje bez promjene,
dosada) monolog (duži dramski tekst s jednim likom) monodrama (drama u kojoj igra samo jedan glumac) monorima (ista rima u cijeloj pjesmi tipa aaaa) |
Monotona funkcija može biti i strogo monotona (niti u jednom trenutku nije konstantna), koja cijelo vrijeme raste (strogo rastuća) ili pada (strogo padajuća). |
|
mreža (geometrijskog tijela) slav. mreža: ribarsko pomagalo za izlov
ribe Mreža je dvodimenzionalni model
geometrijskog tijela koji svojim izgledom podsjeća na običnu mrežu.
Presavijanjem mreže po danim dužinama dobit ćemo to geometrijsko
tijelo. |
ribarska mreža mrežaste čarape očna mrena (mreža na oku, opna na oku) telekomunikacijska mreža (skup uređaja za
prijenos informacija) zaplesti se u nečiju mrežu |
Matematički gledano, mreža je bilo koji
sustav međusobno povezanih točaka. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
najmanji zajednički
višekratnik Ovdje samo treba pojmiti svaku riječ počevši
od one najdesnije: koji su višekratnici dvaju ili više brojeva, pa koji su
zajednički višekratnici, pa koji je najmanji zajednički višekratnik. |
najmanji zajednički nazivnik (najmanji
zajednički višekratnik nazivnika dvaju ili više razlomaka) |
Pojam najmanjeg zajedničkog višekratnika su
uveli Pitagorejci, a kod Euklida se može naći njegova točna matematička
definicija. |
|
najveći zajednički djelitelj Smisao ovog pojma bolje ćemo shvatiti ako
promatramo riječi počevši od najdesnije: koji su djelitelji dvaju ili više
brojeva, pa koji su zajednički djelitelji tih brojeva, pa koji je najveći
zajednički djelitelj. |
najveća zajednička mjera (isto što i najveći
zajednički djelitelj) |
Pojam najvećeg zajedničkog djelitelja su
uveli Pitagorejci, a kod Euklida se može naći njegova točna matematička
definicija. Najveći zajednički djelitelj dvaju brojeva može
se dobiti i pomoću Euklidovog algoritma. |
|
nazivnik na+zvati naziv: ime U aritmetici, nazivnik razlomka naziva, tj.
imenuje razlomak. O njemu ovisi hoće li to biti petine, trećine, stotine
ili četvrtine. |
nazvati (imenovati) zvati, nazvati telefonom stručni naziv ili termin nazivlje (terminologija) |
Izraz nazivnik je u europsku matematiku uveo
Maksimos Planudes u 14. st. (prijevod s indijskog gdje je ta riječ imala
isto značenje). |
|
negativan broj, niječan broj lat. negatus, negativus: opovrgnut,
niječan Ako nešto opovrgavamo, znači da govorimo “ne
postoji, nije moguće”. U početku su matematičari koristili samo pozitivne
brojeve i kada se pojavila potreba za uvođenjem negativnih, mnogi
matematičari su poricali, negirali da postoje negativni brojevi. Zato su
ti brojevi nazvani negativnim brojevima, a oni poznati pozitivnim. |
negativ filma (negativna slika na filmu od
koje se radi pozitiv) negirati (nijekati) negativan odgovor (niječan odgovor) negativac (loš, zao lik u nekoj priči ili
filmu) negativan predznak (predznak minus -) negacija (u hrv. jeziku se piše odvojeno od glagola: ne znam, ne pišem itd. osim u primjerima nemam, nemoj i nisam; a neću i ne ću može i zajedno i odvojeno) |
Iako se negativni brojevi pojavljuju već u
staroj Kini i Indiji u 5. st. (npr. pravilo da umnožak i kvocijent brojeva
različitih predznaka daju negativan rezultat, a brojeva jednakih predznaka
pozitivan), postali su ravnopravni s pozitivnim brojevima tek u 17. st.
Naime, njihovi protivnici su govorili da negativan broj ne predstavlja
niti površinu lika, niti duljinu dužine, niti težinu kamena, niti broj
ljudi prisutnih u jednoj prostoriji. Zato se takve brojeve zvalo i lažnima, fiktivnim, apsurdnim
brojevima itd. Od svih se tih imena, očito, uvriježilo samo ime negativni
brojevi. |
|
nejednadžba ne + jednakost, jednadžba Dok jednadžba pokazuje da su izrazi s lijeve
i desne strane znaka jednakosti jednaki, u nejednadžbi znak > govori da
je lijeva strana veća od desne, odnosno znak < govori da je lijeva
strana manja od desne. Ne radi se o jednakim stranama, već o
nejednakim. |
nejednakost nejednakost trokuta (zbroj duljina dviju
stranica uvijek je veći od duljine preostale treće stranice trokuta) nekonveksan skup (skup koji nije
konveksan) nepoznanica (nepoznati broj koji treba
izračunati) nepravilan (koji nije pravilan) nepravi razlomak |
Oznake za nejednakost < i > uveo je
Harriot u 17. st. Prije toga te su se relacije zapisivale riječima. |
|
neparan broj složenica: ne + paran Dakle, neparan broj je prirodan broj koji
nije paran. |
par-nepar (dječja igra odluke) neparna funkcija |
Pojam neparnog broja uveli su Pitagorejci,
koji su ga nazivali ženskim brojem. Postoji i hrvatski naziv
lihi broj. |
|
niz praslav. nizati: bušiti, probosti iglom i
stavljati (bisere) jednog do drugog na konac Niz brojeva također dobivamo “nizanjem”,
stavljanjem brojeva jednog do drugog. |
nizati (stavljati nešto jedan do
drugoga) aritmetički niz geometrijski niz niska bisera (ogrlica od bisera) rečenični niz (nezavisno složena rečenica koja nastaje nizanjem jednostavnih rečenica bez razmaka, npr. Kiša pada, trava raste.) |
Nizovi se pojavljuju već u staroegipatskoj i
babilonskoj matematici. Suma članova niza zove se red. |
|
nula lat. nullus: nijedan
Nulu
nazivamo i ništica (dolazi od riječi “ništa”) jer kad zbrajamo s nulom,
rezultat ostaje isti kao da nismo uopće zbrajali. |
nul-vektor (vektor kojemu je duljina 0) ošišati se na “nulu” (tzv. nulerica, ošišati
se do kože) nultočka (točka u kojoj graf funkcije siječe
x-os, tj. točka u kojoj je vrijednost y = 0) nulti meridijan (Greenich) apsolutna
nula (temperatura 0
Kelvina, najniža moguća temperatura) |
Nulu su prvi upotrebljavali stari Indijci,
koji su već u 3. st. među brojeve ubrojili i broj “ništa”. Njihovo
shvaćanje je bilo toliko apstraktno da se ovaj broj pojavljuje u europskoj
matematici tek u 15. st. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
obodni kut, periferijski kut staroslav. obvod: vođenje okolo Obod možemo shvatiti kao zamišljenu liniju kojom kružimo oko nekog središta, a odnosi se na rub, periferiju, kružnicu. |
obod šešira obod grada (periferija grada) |
Obod kruga je njemu pripadajuća kružnica.
Isto tako, obodni kut (kut koji pripada obodu) je kut kojem su krakovi
tetive kružnice s |
|
obujam |
obujmiti nešto rukama (obuhvatiti cijelo
rukama) |
Pogledati tablicu pod: volumen. |
|
oduzimati uzimati Iako se oduzimanje svodi na zbrajanje s
negativnim brojem, u početku nam je lakše intuitivno shvatiti oduzimanje
kao “uzimanje” jedne količine od druge. Na primjer, 7 – 3 ćemo shvatiti
kao: “Imam 7 kuglica i od njih uzmem, oduzmem 3. Koliko ih je
ostalo?” |
uzimati, oduzimati (nesvršeni glagoli) uzeti, oduzeti (svršeni glagoli) |
Oduzimanje se još naziva i suptrakcija, a
oduzimati suptrahirati. Oduzimanje se javlja u početku matematike
kao i zbrajanje, ali se uvijek pazilo da se od većeg broja oduzme manji
jer negativni brojevi dugo nisu bili otkriveni ni prihvaćeni. Uz oduzimanje veže se i pojava broja nule,
kao razlike dva jednaka broja. |
|
okomica, okomitost Okomica je pravac koji je okomit na zadani
pravac ili ravninu. |
spustiti okomicu okomitost |
|
|
omjer staroslav. meriti: mjeriti U omjeru se krije korijen riječi mjeriti,
što znači uspoređivati neke veličine. Tako je omjer brojeva a i b je rezultat dijeljenja a:b. |
razmjer |
Pojam omjera razvijen je u starogrčkoj matematici, pa se nije samo gledao omjer brojeva, već i omjer dužina, površina, kutova itd. |
|
operacija, računska operacija lat. operatio: djelovanje, rad, radnja Operacija se odnosi na djelovanje, tj. na
izvršenje nekog matematičkog zadatka. Računskim operacije npr. u
skupu R
operiramo, tj. radimo s brojevima. |
opera (glazbeno scensko djelo) opereta (manje djelo od opere, obično
šaljivo) operacija, operativni zahvat (med. liječenje
kirurškim putem) opus (književna, glazbena ili likovna kompozicija; lat. singular:
opus, plural: opera) |
Računska operacija još se naziva i računska
radnja. U skupu R upoznajemo 4 osnovne
računske operacije: zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje, ali
ima ih još, npr.
potenciranje, korjenovanje itd. |
|
opisana kružnica, opisati o + pisati: okolo pisati Opisana kružnica mnogokuta je kružnica koja
prolazi svim njegovim vrhovima. Kada je nacrtamo, vidjet ćemo da se ona
nalazi oko zadanog lika, i otuda joj ime. |
upisana kružnica opis ili deskripcija (osobe, predmeta, prostora i sl.) |
Tetivni četverokut je četverokut kojem se
može opisati kružnica (onda su njegove stranice tetive opisane
kružnice). Već se u staroegipatskoj matematici
pojavljuje kružnica opisana oko kvadrata i osmerokuta. |
|
oplošje o + plošje slav. plosan: plosnat Oplošje npr. poliedra se odnosi na zbroj "plosnatih" površina koje se nalaze "okolo" poliedra. Ljepše rečeno, oplošje poliedra je zbroj površina njegovih strana. |
ploha ploština, plošnost plašt ploška (narezani tanji komad npr. krumpira, sira itd.) |
Analogon oplošja u ravnini je opseg
geometrijskog lika. |
|
opseg, perimetar hrv. segnuti za nečim: ispružiti se da
dohvatimo nešto, ispružiti ruku hrv. opsegnuti: ispružiti ruke i obujmiti
neki predmet Opseg mnogokuta je zbroj duljina svih njegovih
stranica. Drugim riječima, toliko bi trebalo biti dugo uže kojim bismo
opasali taj mnogokut. |
opsezati, opasati opasač posegnuti prisega doseg |
Uz hrvatsku riječ opseg, koristi se i
perimetar (od grč. perimetron: opseg).
Trodimenzionalni analogon opsega geometrijskog lika je oplošje
geometrijskog tijela. |
|
ordinata lat. ordinatus: uređen, sređen lat. ordo: red U pravokutnom koord. sustavu ordinata točke
označava drugu koordinatu te točke koja je strogo uređena svojim
mjestom. |
ordinatna os (os y) ordinirati (praviti red) ordinacija (prostorija za pregled bolesnika
koja radi po određenom redu tj. radnom vremenu) orden (odlikovanje) |
Njemački matematičar Leibniz prvi je uveo
naziv ordinata. Stari Grci su koristili termin tetagmenos, što bi značilo
“u uređenom smislu”, što znači da je Leibniz približno preveo grčki termin
na latinski jezik. |
|
ortocentar grč. orthos: okomit, pravi, ravan lat. centrum: središte Ortocentar trokuta je sjecište pravaca na
kojima leže visine tog trokuta (koje su okomite na odgovarajuće
stranice). |
ortodoksan (pravovjeran) ortogonalan (pravokutan) ortografija (pravopis) ortoepija (pravogovor, pravila uzornog izgovora) ortodont (zubar koji se bavi ispravljanjem zubi) ortoped (liječnik koji se bavi
ispravljanjem, tj. liječenjem iskrivljenosti ljudskog tijela, osobito
kostura) |
Ortocentar je jedna od četiri karakteristične točke trokuta i bila je poznata još Arhimedu. Ortocentar se nalazi unutar trokuta ako je
trokut šiljastokutan, u vrhu pravog kuta ako je trokut pravokutan i izvan
trokuta ako je trokut tupokutan. |
|
ortogonalan grč. orthos: prav grč. gonia: kut, ugao, koljeno grč. orthogonios: pravokutan Biti ortogonalan znači biti pravokutan, okomit. U našim matematičkim školskim terminima se, međutim, ustalilo koristiti riječ "okomito" za pravce, ravnine, krakove i gotovo sve ostalo, dok se riječ "ortogonalno" koristi za ortogonalnu projekciju. |
ortogonalni vektori (vektori s okomitim
smjerovima) Pogledati tablicu pod: ortocentar. |
Budući da ortogonalan znači pravokutan, u
16. i 17. stoljeću u europskim su se jezicima među matematičarima mnogo
upotrebljavale riječi poput ortogon (pravokutnik) i ortogonion (pravokutan trokut),
ali se očito do danas u upotrebi uspio sačuvati samo pridjev
ortogonalan. |
|
ortogonalna projekcija grč. orthogonios: pravokutan lat. projectio: pružanje, bacanje Ako neku točku prostora projiciramo,
“bacimo”, pod pravim kutom (okomito) na neku ravninu, dobit ćemo njenu
ortogonalnu projekciju. |
projicirati (predočavati na nekoj
površini) kino projekcija (prikazivanje filma s vrpce
na ekranu) projekt (plan, nacrt)
kosa
projekcija projektil (metak iz vatrenog oružja) |
Hrvatski naziv za projekciju je uzmet. |
|
os slav. os: osovina, prijevod latinske riječi axis Os možemo shvatiti kao zamišljenu liniju koja drži u ravnoteži neki predmet, lik, vozilo itd. I simetrija se odnosi na savršenu ravnotežu s obje strane osi simetrije. |
mala os elipse velika os elipse os simetrije osovina vrtnja Zemlje oko svoje osi |
|
|
osnovica, osnovka, baza praslav. osnova Prvobitno se osnova odnosila za slaganje osnove za tkaninu, a kasnije je u govoru uzimana za bilo kakvu osnovnu stvar. Osnovica trokuta se može shvatiti kao osnovna stranica na kojoj "leži" trokut. |
osnovica trokuta, poligona itd. osnovati osnova riječi (nepromjenjivi dio riječi, za razliku od nastavka koji se mijenja) osnovni teorem algebre (alg. jednadžba stupnja n ima n rješenja) osnovni teorem aritmetike (svaki prir. broj se na jedinstven način može rastaviti na proste faktore) |
Osnovica nije pravi matematički pojam jer taj naziv ovisi o položaju geom. lika i tijela u ravnini, odnosno prostoru. Pogledati tablicu pod: baza. |
|
ostatak hrv. ostatak: ono što je ostalo nakon neke radnje Ostatak je dio (broj, polinom) koji je “ostao” nakon
dijeljenja. |
ostavština (ono što ostaje nakon čije smrti) ostavka (odricanje kakvog položaja, napuštanje posla) |
Ostatak se obično označava slovom r, što dolazi od riječi lat. restare: preostati . Osim kod dijeljenja brojeva, na ostatak možemo naići i npr. kod dijeljenja polinoma. Ostatak pri dijeljenju brojeva poznavali su starogrčki matematičari. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
par lat. par: jednak, ravan Par označava dva ravnopravna člana nekog
skupa, dvoje, dvojku. |
uređeni par (skup dva elementa od kojih se
točno zna, tj. uređeno je, koji je prvi, a koji drugi) parni brojevi (brojevi koji su djeljivi sa 2) vidski parnjaci (jedan je svršen, a drugi nesvršen; npr. čitati/pročitati, brojiti/prebrojiti) |
|
|
parabola grč. para: prefiks koji označava
usporednost, blizinu (ali također u drugom kontekstu označava i promašaj,
pogrešku) grč. parabole: stavljanje usporedo,
uspoređivanje Parabola je krivulja koju vidimo u presjeku
stošca ako je kut presjeka USPOREDAN (paralelan) s kutom koji izvodnica
zatvara s bazom. |
paralelan (usporedan, koji ide pokraj u
istom smjeru) parazit (nešto ili netko tko živi svoj život
paralelno na uštrb drugoga) paraboloid (nastaje vrtnjom parabole oko
svoje osi) parabola (poučna priča u prenesenom
značenju, npr. Kristove prispodobe) parafraza (prepričavanje tuđih tekstova svojim riječima) |
Ako stožac presiječemo pod kutom koji je
jednak kutu pod kojim izvodnica siječe bazu, u presjeku ćemo dobiti
parabolu. Naziv parabola (kao i hiperbola, elipsa,
fokus) nadjenuo je Apolonije u 2. st. pr. Kr. Hrvatski naziv za parabolu je hitnica. |
|
paralelepiped, paralelopiped grč. parallelos: usporedan, paralelan grč. epipedos: ravan Paralelepiped je četverostrana prizma kojoj je baza paralelogram. On ima tri para paralelnih strana. |
paralelogram (četverokut kojem su nasuprotne
stranice paralelne) paralele (zamišljene kružnice oko Zemljine
kugle usporedne s ekvatorom) |
Kao i paralelogram, naziv paralelepiped se pojavljuje kod
Euklida. Paralelepiped može biti uspravan ili
kosi. |
|
paralelogram grč. parallelos: usporedan, paralelan grč. gramma: slovo, crta Paralelogram je četverokut kojemu su
nasuprotne stranice paralelne. |
paralelizam (figura ponavljanja dviju rečenica koje slijede jedna za drugom, a imaju jednako ritmičko ili sintaktičko ustrojstvo) Pogledati tablicu pod: paralelepiped. |
Paralelogram se najprije pojavljuje kod
Euklida u starogrčkoj matematici. Drugo ime za paralelogram je romboid (“koji
sliči na romb”). |
|
parametar grč. para: uzduž, uz grč. metron: mjera, mjeriti Parametar je veličina o kojoj ovisi
funkcija ili formula. Mijenjanjem parametara dobiva se “nova mjera”, tj.
nova vrijednost funkcije..
|
parametraska jednadžba (kada su vrijednosti
x i y izražene pomoću treće varijable koju nazivamo parametrom t) |
Naziv parametar uveo je Leibniz krajem 17.
st. U lin. jednadžbi ax + by = c zadajmo
parametre a=3, b=2, c=-1 i dobit ćemo 3x+2y=-1. |
|
paran broj lat. par: jednak, ravan Broj je paran ako se njegova količina može
podijeliti u parove bez ostatka. Na primjer, 8 = 2 + 2 + 2 + 2. |
parna funkcija (za polinome je uvijek
parnog stupnja) parna rima (rima u dva uzastopna stiha, tj. aa, bb, cc) |
Pojam parnog prirodnog broja uveli su
Pitagorejci (nazivali su ih i “muškim brojevima”). Kod nas se rabi i naziv taki broj. |
|
perimetar, opseg grč. peri: oko, okolo grč. metron: mjera, mjeriti Perimetar tj. opseg možemo shvatiti kao
udaljenost izmjerenu oko zatvorene figure. |
dijametar kružnice(dia: kroz; dužina kojoj
su krajnje točke na kružnici i prolazi kroz središte iste kružnice) Periklo (u prijevodu: okružen slavom;
glasoviti starogrčki državnik) period (obilaženje, ophod) periferija (predgrađe) periskop (optička sprava za promatranje što se zbiva uokolo podmornice na površini vode) |
Godine 1706. William Jones je odabrao grčko
slovo p za označavanje kvocijenta opsega
(perimetra) i dijametra kruga, jer je to prvo slovo stare grčke riječi
perimeter (opseg). |
|
permutacija, premještanje lat. permutare: Svaki puta kada je poredak članova skupa
promijenjen, za novi poredak kažemo da je permutacija prošloga. |
mutacija (promjena gena ili drugih
svojstava) komutativnost (svojstvo da rezultat ostaje
isti unatoč zamjeni mjesta operanada) |
Pojam permutacije poznavali su stari Indijci, a u europsku matemetiku ulazi u 16. st. Na skupu od n članova ima n! permutacija njegovih elemenata. |
|
pi grč. pi: 16. slovo grčkog alfabeta
(P,p) p je početno slovo grčke riječi
perimetar, što znači opseg |
veliko grčko slovo P (u matematici se velikim slovom
P označava produkt) |
Ludolf van Ceulen je izračunao p na 32 decimale i njemu u čast
p se naziva Ludolphovim brojem.
Njegovo je otkriće izdano posmrtno i taj je rezultat urezan na spomenik
njegovog groba. |
|
piramida grč. pyr: vatra, oganj grč, pyros: raž, pšenica grč. pyramis: piramida Ovdje su navedena dva različita moguća
porijekla riječi piramida, vatra i raž. Po jednima naziv je izveden od raženog
hljepčića takvog oblika, a po drugima je zbog oblika povezana s
gorućom
vatrom. |
piramide u egipatskoj Dolini faraona
(grobnice faraona) piramidalan (koji ima oblik piramide) piramida vlasti (hijerarhija u organizaciji vlasti gdje je vladar na vrhu, viši podanici ispod itd. sve do najnižih slojeva na dnu piramide) piramida (vrsta zagonetke u enigmatskim revijama, oblikom podsjeća na piramidu) |
Piramida se često naziva i vatrenim
Platonovim tijelom. Tetraedar, trostrana piramida kojoj su svi bridovi
jednake duljine, jedno od Platonovih tijela, je naravno element
vatre. Hrvatski naziv za piramidu je
šiljnik. |
|
planimetrija lat. planus: ravan grč. metron: mjera Planimetrija je grana geometrije koja se
bavi mjerenjem i odnosima skupova točaka u ravnini. |
plan grada (dvodimenzionalan crtež grada, polja,
itd.; zemljovid, nacrt) filmski plan (udaljenost kamere od snimanog objekta; vrste su: total ili opći plan, polutotal, srednji plan, američki plan, plan blizu, krupni plan i detalj) |
Planimetrija se još naziva i geometrija
ravnine (za razliku od stereometrije tj. geometrije prostora). Sama riječ planimetrija nastaje u staroj
Grčkoj, iako se elementi planimetrije javljaju i ranije. |
|
plašt hrv. plašt:
kaput, široko platno kojim se zaogrće Kao što plašt obavija cijelo tijelo čovjeka
osim glave i stopala, tako i plašt obavija sve bočne strane poliedra osim
baza. |
biti pod plaštem (biti pod čijom zaštitom) |
Plašt se još naziva i pobočje (jer je skup svih pobočaka). Pogledati tablicu pod: pobočka |
|
ploština slav: plosan: ravan, plosnat Ploština se odnosi na mjeru površine nekog geometrijskog lika u ravnini. |
plošna dijagonala Pogledati tablicu pod: oplošje. |
Neki autori ne rade razliku između pojmova površine i ploštine. Po drugima je, pak, razlika između površine i ploštine analogna razlici između dužine i duljine. |
|
plus lat. plus: više Plus je znak operacije zbrajanja (+). Kada u
svakodnevnom životu nečemu nešto dodajemo (pribrajamo), imat ćemo više
stvari nego prije zbrajanja. |
plus-minus (više-manje) pluskvamperfekt (pretprošlo glag.
vrijeme) plural (množina) pluralia tantum (riječi koje imaju samo množinu, npr. hlače, naočale, vrata, leđa) |
Smatra se da se današnji znak za operaciju
zbrajanja (+) razvio iz malog slova “t” latinske riječi “et” što znači
veznik “i”. Budući da plus znači više, počeo se
koristiti i kao predznak brojeva većih od nule (pozitivni brojevi). |
|
pobočka po + bok (po boku) Bok je dio tijela koji se nalazi sa strane,
ako je nešto “s boka” znači da nije licem okrenuto prema naprijed, već
postrance. Pobočka je strana poliedra koja se nalazi “bočno”, za razliku
od baze koja je “dolje" (i "gore"). |
bočno (sa strane) stati kome uz bok (izjednačiti se ili se moći mjeriti s njim) |
Pobočje je skup svih pobočaka. Pobočje se
još naziva i plašt stošca. Pogledati tablicu pod: plašt. |
|
poliedar grč. polus: mnogo grč. hedra: strana Poliedar je geom. tijelo omeđeno
mnogokutima koji se nazivaju strane poliedra. |
Pogledati tablicu pod: polinom. |
Hrvatski prijevod riječi poliedar je
mnogoplošnik
ili mnogoplošnjak. |
|
polinom: poly + nomos grč. poly: mnogo, više grč. nomos: red, pravilo, zakon Polinom je funkcija ili algebarski izraz koji se sastoji
se više članova, tj. više dijelova. |
poligon (mnogo kutova, što se u hrvatskom
prevodi doslovce sa mnogokut) poliglot (govori mnogo jezika) polimeri (organski spojevi s velikim molekulama, sastavni dio plastičnih masa) PVC (složeni kem. spoj polivinil-klorid,
umjetna vlakna) Polinezija (grč. poly: mnogo; nesos: otok;
skup od mnogo otoka u Tihom oceanu među kojima su npr. Havaji i Samoa) |
U polinome spadaju monomi (grč. monos: sam, jedan), binomi (sadrže dva izraza), trinomi itd. Pogledati tablicu pod: monom, binom. |
|
polovište dužine pola: dvostruko manje -ište: u geometriji sufiks –ište najčešće
označava točku (polovište, sjecište, središte, nožište, diralište,
probodište itd.). Polovište dužine je točka koja dijeli dužinu
na dva jednaka dijela. |
polovica, polovina (upola manje, dvostruko
manje) polovinka (glazbena nota trajanja dvije
dobe, za razliku od cijele note koja traje 4 dobe) |
|
|
polumjer, radijus pola + mjera Polumjer je dužina koja spaja središte kruga s bilo kojom točkom na kružnici. Kao što i sam riječ govori, polumjer je pola mjere dijametra. |
polupravac (skup točaka pravca koje se
nalaze s jedne strane izabrane točke na pravcu) poluravnina (skup točaka ravnine koje se
nalaze s jedne strane izabranog pravca u toj ravnini) polukružnica, polukrug polubrat, polusestra, polugodište, polumjesec, polumrak... |
Polumjer nije isto što i radijus, iako su ti pojmovi vrlo bliski. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s nekom točkom na kružnici, a radijus je duljina polumjera. Neki autori pak zbog bliskosti ne prave razliku među pojmovima polumjer i radijus. Polumjer može imati i sfera, kugla itd. |
|
postotak, procent po + sto: po stotici Postotak je stoti dio nečega, a označava se
znakom %. Ove dvije nule u oznaci trebale bi nas podsjećati da je postotak
razlomak s nazivnikom 100 (koji također sadrži dvije nule). |
100% sigurno (nešto što je skroz sigurno,
bez sumnje) 50% šanse (jednaka je šansa da se dobije i
izgubi) cijena je povećana 100% (dvostruko je
veća) sniženje 100% (besplatno je!) |
Postotak je prijevod latinskoga per centum.
Oznaka % vjerojatno dolazi od p c0, bivše talijanske skraćenice
za per cento. |
|
potencija lat. potentia: moć Potencija broja a (n-ta) je broj
an, tj. produkt koji ćemo dobiti ako n puta pomnožimo broj a.
To je vrlo moćna operacija što znači da ako se u nekom izrazu između
ostaloga nađe i neka potencija, to će drastično promijeniti rezultat. |
potencirati (pojačati, u matematici: podići
na potenciju) potencijalna energija (sposobnost tijela za
vršenje rada) impotencija (spolna nemoć) potencijal (stupanj čije snage) |
Diofant je prvi počeo označavati potencije
na svoj način, a današnje oznake koje koristimo potječu od
Descartesa. Hrvatski naziv za potenciju je uzmnož, a za potenciranje uzmnožavanje. |
|
pozitivan lat. positivus: pozitivan Pozitivni brojevi nisu imali neko posebno ime sve dok se nije pojavila potreba postavljanja negativnih brojeva u 16. i 17. st.. Pogledati tablicu pod: negativan broj. |
pozitiv (konačna slika pri izradi
fotografija; naime prvo trebamo izraditi negativ na filmu da bismo ga
zatim preslikali u pozitiv) pozitiv (prvi stupanj u komparaciji pridjeva) pozitron (čestica jednake mase, ali
suprotnog električnog naboja od elektrona) gledati pozitivne strane (biti optimist,
gledati samo ono što je dobro) |
Matematičari su se prvo bavili samo pozitivnim brojevima, ali kad se pojavila poreba upotrebe negativnih brojeva, trebalo ih je razlikovati od pozitivnih. Tako su oni brojevi koji su već prije bili postavljeni nazvani pozitivnima. Novi brojevi, čije je postojanje u prošlosti negirano, nazvani su negativni brojevi. Hrvatski naziv je ječan broj. |
|
pravac prav: ravan Pravac je zapravo ravna crta, tj. ravna linija. |
pravocrtno gibanje (kretanje po pravcu) polupravac (zraka) |
U ravnini razlikujemo: pravce i
krivulje. |
|
pravi kut prav: ravan Pravi kut je kut čija je veličina
90°. |
pravilan poliedar (baza mu je pravilan
mnogokut) pravilan mnogokut (sve stranice su mu
jednake duljine i svi kutovi jednake veličine) pravilna piramida (baza joj je pravilan
mnogokut) pravi razlomak (brojnik mu je manji od
nazivnika, tj. razlomak je manji od 1) pravokutan trokut (trokut kojim ima jedan
pravi kut) pravokutnik (paralelogram kojem su svi
kutovi pravi) |
Pojam pravog kuta poznavali su svi stari
narodi. Starim je Egipćanima
rijeka Nil svake godine zadavala glavobolje jer je u kišnom razdoblju
poplavljivala tlo i nestajale su granice između susjednih zemljišta. Za
ponovnu uspostavu granica polja koristili su se i pravokutnim trokutom.
Pravokutan trokut sigurno poznat Egipćanima bio je trokut sa stranicama
duljina 3,
4 i 5 pa se on naziva Egipatski trokut. Stari Indijci su, pak, računali s
prav. trokutom stranica duljina 36, 15 i 39. |
|
prazan skup Prazan skup je skup koji nema
elemenata. |
praznik (prazničiti znači dangubiti, pa stoga praznik označava dan kada se ne radi, tj. kada se “dangubi”) praznoglav (ne baš pametan) praznovjeran |
Oznaka za prazan skup je prekrižena nula (Ř). |
|
predznak pred + znak Predznak je znak (+, -) koji stoji ispred
broja. Ako je predznak broja pozitivan (+), on se najčešće
izostavlja. |
predmetak ili prefiks (dolazi na početku tvorenice, npr. izbrojiti, prebrojiti itd.) predgovor (tekst na početku knjige koji objašnjava glavni tekst) |
Oznake predznaka su vjerojatno preuzete iz
trgovačkih srednjevjekovnih oznaka, gdje je horizontalna crta označavala
dug, odnosno manjak, a prekrižena ista crta vraćen dug, odnosno
višak. |
|
prim broj, prost broj lat. primus: prvi Nazvani su tako jer pripadaju prvoj,
najosnovnijoj kategoriji brojeva: prosti brojevi (prim brojevi) su brojevi
koji su djeljivi samo sa 1 i sa samim sobom. |
prosto (jednostavno) primarijus (prvi, glavni doktor) primarno (ono što je na prvom mjestu, npr.
po važnosti) prim (prvo glazbalo u orkestru, osobito tambura bisernica) |
Prosti brojevi u hrvatskom jeziku označavaju
brojeve koji su vrlo jednostavni (prosti), tj. faktorizacijom se mogu
prikazati samo kao produkt sebe samoga i jedinice. Za razliku od njih
postoje još i složeni brojevi. |
|
prirodan broj lat. naturalis: prirodan Prirodni brojevi su najosnovniji
(najprirodniji) brojevi
koje smo tijekom našeg odrastanja bili prve sposobni koristiti (za
prebrojavanje). |
skup N (skup prir. brojeva, označava
se slovom N jer je to prvo slovo lat. riječi naturalis: prirodan) natura (priroda, narav) naturist (nudist) naturalizam (pravac u umjetnosti u kojem se
što vjernije oponaša život i priroda, bez uljepšavanja; npr. Zolini
romani) |
Pojam prirodnih brojeva nastao je u dalekoj
prošlosti, a kao matematički objekt pojavljuje se kod Pitagorejaca. Njem. matematičar Kronecker je rekao: “Bog
je stvorio prirodne brojeve, a sve ostalo je čovjekovo djelo”. Naime,
pomoću prirodnih brojeva mogu se izgraditi svi drugi brojevi. |
|
prizma grč. prio: pilim, režem Prizma je geom. tijelo omeđeno s dvije
paralelne baze i stranama koje su paralelogrami. Takav je predmet u staroj
Grčkoj vjerojatno dobivan piljenjem dijelova balvana. |
optička prizma (staklena prizma koja služi
za rasap bijele svjetlosti) prizmatoid (geom. tijelo koje liči na prizmu) |
Stari Egipćani i Babilonci su znali računati
oplošje i obujam prizme. Hrvatski naziv za prizmu je
bridnik. |
|
produkt lat. producere: izvesti, voditi naprijed Produkt (umnožak) je rezultat kod množenja.
Kada množomo dva pozitivna broja veća od 1, produkt nas “vodi naprijed” do
rezultata koji je veći od oba faktora. |
industrijski produkti (proizvodi) vektorski produkt (produkt dvaju vektora,
matematički definiran) nusprodukti, (popratni produkti, proizvodi;
nuspojave: popratne pojave) |
Producent ima isti korijen kao i produkt.
Biti producent filma znači “voditi ga naprijed” do uspješnog završetka.
Dobro produciran film producentu će donijeti kao rezultat, tj. produkt mnogo
novca. |
|
proporcija, razmjer lat. proportio: skladnost, razmjernost Proporcija je matematička jednakost dvaju
(ili više) omjera, npr. 1 : 2 = 6 : 12. |
proporcionalan (koji stoji u nekom
stalnom odnosu prema nekoj veličini) proporcije ljudskog tijela (odnosi između
veličina pojedinih dijelova tijela) proporcionalan izborni sustav (broj mjesta u
parlamentu se dijeli strankama proporcionalno prema broju ljudi koji su za
njih glasali; Republika Hrvatska ima proporc. izborni sustav) |
Pojam proporcije, tj. razmjera poznavali su još stari Egipćani i Babilonci, a u Grčkoj on postaje jedan od najvažnijih
pojmova. Pomoću razmjera su Pitagorejci došli do spoznaje da duljina stranice
kvadrata nije sumjerljiva sa svojom dijagonalom, što je izazvalo krizu u
starogrčkoj matematici. |
|
prostor indoeur. ster: raširiti, prostrijeti,
proširiti Prostor se odnosi na rašireno i prošireno
mjesto, nešto što nije skučeno. Po takvom je shvaćanju i matematički pojam
prostor (trodimenzionalan, ali i šire) dobio ime. |
prostorna dijagonala prostorni plan brisani prostor (prostor izložen neprijateljskoj vatri) prostran (koji zauzima prostor) vektorski prostor (matematička struktura) |
|
|
puni kut puno: ispunjeno Ako promatramo središnji kut kruga i
povećavamo ga od šiljastog, preko tupog i izbočenog do kuta čija je mjera
360°, vidjet ćemo da smo “ispunili”
cijeli krug. |
punina (cijelost) popuniti (ispuniti nečim) punoglavac, punokrvan, punoljetan, punomoć biti pun sebe (biti umišljen) biti u punoj formi (biti potpuno spreman) |
Mjera od 360° je zapravo jedna od mjera nul-kuta
(360°, 720° itd). |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
racionalan broj lat. rationalis: računar, računski lat. ratio: računanje, razum Racionalan broj se uvijek može izraziti u
obliku kvocijenta dvaju cijelih brojeva (nazivnik ą 0). Zato se i skup racionalnih
brojeva označava slovom Q
(prvo slovo lat. quotiens: kvocijent). |
racionalizirati nazivnik (raznim
transformacijama se “riješiti” korijena ili imaginarne jedinice u
nazivniku i dobiti racionalan broj) racionalan čovjek (razuman, koji razmišlja,
štedljiv, nije rastrošan) racionalizam (učenje prema kojemu sve što postoji ima neki razumni uzrok) |
Racionalizacija nazivnika je bila vrlo važna prije pojave i razvoja računala, jer je bilo mnogo lakše naći približnu decimalnu vrijednost razlomka kada u nazivniku nema iracionalnog broja. Racionalan broj naziva se i razložan broj. |
|
radijus, polumjer lat. radiare: zračiti Ako povučemo nekoliko radijusa kružnice, oni
će nam ličiti na zrake koje izlaze iz središta kruga. |
radij-vektor (vektor s početkom u ishodištu;
radijus vektor) radijacija (zračenje) radij (kemijski element jakog zračenja,
otkrili su ga Pierre i Marie Curie) radiestezija (osjećati zračenje, sposobnost
da se pomoću rašlji i sl. otkrivaju podzemne vode) radijator |
Iako mnogi misle da se radijus može naći samo na kružnici ili sferi, radijus može biti vezan i uz krivulje zadane polarnim koordinatama. Pogledati tablicu pod: polumjer. |
|
radikand lat. radix: korijen -nd: latinski sufiks koji označava imenicu u
pasivu Radikand je broj “iz kojeg vadimo korijen”,
tj. na kojem se vrši radnja korjenovanja. |
radikal (rezultat korjenovanja) radikalan (potpun, temeljit, koji ide do
kraja) radikalne promjene (promjene iz
temelja) |
Oznaka za korijen Ö razvila se iz slova r, koje je
početno slovo riječi radix (korijen). Pogledati tablicu pod: korijen. |
|
ravnina ravan: plosnat Riječ ravnina izvedena je od pridjeva ravan,
a intuitivno se odnosi na njen ravan “izgled”. |
ravninska krivulja izravan (direktan, bez vijuganja) ravnica izravnati (učiniti ravnim) ravnatelj |
Dobra je vježba učenicima u školi dati zadatak naći dijelove ravnine u svakodnevnom životu: ploča, zid, krug, površina stola itd. |
|
razlika, diferencija U riječi razlika krije se riječ lik. Razlika je skup onih svojstava po čemu su dva lika drugačija. Razliku dva broja možemo shvatiti i kao njihovu međusobnu udaljenost na brojevnom pravcu. |
Pogledati tablicu pod: lik. |
Pogledati tablicu pod: diferencija. |
|
razlomak raz + lomiti: slomiti na dijelove Hrvatski naziv razlomak prijevod je
latinskog naziva fractus, što znači slomiti, razlomiti. Razlomkova
(razlomačka) crta
označava operaciju dijeljenja, a dijeljenje se odnosi na lomljenje,
razlamanje. |
razlomljena crta raspaliti razlomkova crta, razlomačka crta |
Razlomci se pojavljuju već kod starih
Egipćana i Babilonaca, a u današnjem smislu su ih shvaćali već stari
Kinezi i Indijci. Fibonacci ih je donio u Europu. U 16. stoljeću u starim matematičkim
knjigama razlomci se nazivaju “slomljenim brojevima” ili “razlomljenim
brojevima”. |
|
raznostraničan trokut razno + straničan Raznostraničan trokut je trokut kojemu su
sve stranice različitih duljina, kao što govori samo ime pojma. |
raznovrsno (različitih vrsta) raznobojan (višebojan) |
|
|
realan broj, realni brojevi lat. res: stvar lat. realis: stvaran, koji postoji,
objektivan Ako je nešto realno, to znači da je stvarno.
I realni brojevi su stvarni, svakog od njih možemo pronaći i pridružiti
nekoj konkretnoj točki pravca tako da cijeli pravac bude prekriven
točkama. |
realan dio kompleksnog broja realist (čovjek trijezna pogleda na
svijet) realizam (umjetnički smjer koji teži
prikazivanju života onakvim kakav je u stvarnosti) realizirati (ostvariti, provesti u
djelo) razlika između realizma i naturalizma (naturalizam je podvrsta realizma, vjerno prikazuje i one ružne i mračne strane društva, npr. Zola) |
U matematici razlikujemo realne (stvarne)
brojeve od imaginarnih (izmišljenih) brojeva. Skup realnih brojeva označava se slovom R, jer je to prvo slovo riječi
realan. |
|
recipročan broj, reciprocitet lat. reciprocus: uzajaman lat. recipere: uzeti natrag, vratiti Recipročni brojevi imaju uzajamno zamijenjena mjesta
brojnika i nazivnika. |
reciprocitet (uzajamnost) recipročni ili uzajamno povratni glagoli (radnja koju vrše dva ili više subjekata zajedno, npr. Učenici se grle) |
Pojam recipročnosti koristili su još stari
Indijci, koji su dijeljenje s nekim razlomkom provodili kao množenje s
recipročnom vrijednošću tog razlomka. Uostalom, i danas na isti način u
školi dijelimo razlomke. |
|
red praslav. red: poredak, crta poredati se: stati se “po crti” jedan iza
drugoga U matematici red je suma članova niza. Pogledati tablicu pod: niz. |
praviti red, rediti (pospremati) razred, redar redatelj redni brojevi uredan / neuredan uređen par red riječi u rečenici |
Formule za aritmetički i geometrijski red
pojavljuju se još u starom Egiptu i Babilonu. U matematici su od posebne važnosti redovi
potencija. |
|
refleksija, zrcaljenje lat. re: natrag lat. flexio: savijanje lat: reflectere: natrag okrenuti, obraćati Kada neku točku reflektiramo obzirom na os,
točka se “savine, okrene natrag” i dođe na simetrično mjesto na suprotnoj strani
obzirom na os simetrije. |
refleksija (odbijanje svjetlosti) kut refleksije (kut odbijanja) refleksivan glagol (povratan glagol, npr.
smijati se) refleksni pokret (nagao pokret bez
sudjelovanja naše volje) refleksivna relacija (ako je svaki element
nekog skupa u relaciji sam sa sobom) reflektor (odbijač ili bacač svjetla) |
Riječ refleksija se upotrebljava u fizici
(optici), dok se u matematici upotrebljava riječ osna simetrija. Zato, na
žalost, učenici često uopće ne povezuju ova dva pojma. Kompromis bi se
možda mogao naći u češćoj upotrebi hrvatske riječi zrcaljenje u oba
predmeta? |
|
relativno prosti brojevi lat. relatio: veza lat. relativus: relativan, koji se odnosi
na, koji vrijedi samo pod određenim uvjetima Relativno prosti brojevi su prirodni brojevi
koji nemaju zajedničkih djelitelja osim 1. |
teorija relativnosti (utemeljio je A. Einstein, teorija po kojoj su prostorne i vremenske veličine relativne, tj. ne mogu se određivati neovisno jedne o drugima) |
Na primjer, brojevi 10 i 21 su relativno
prosti brojevi, jer iako niti jedan od njih nije prost sam za sebe, oni
međusobno nemaju zajedničkih djelitelja osim broja 1. |
|
romb grč. rhombos: zvrčka, čegrtaljka, romb Čegrtaljka je mali predmet još iz antičkih
vremena koji se zavrtio kako bi proizvodio buku. Koristi se u vjerskim
ceremonijama kod starih Grka. Očito da je taj predmet imao oblik današnjeg
romba pa mu otuda i ime. |
romboid (paralelogram, sufiks -oid znači
“koji liči na”; dakle, paralelogram je četverokut koji liči na romb) |
Romb se na turskom jeziku kaže baklava.
Budući da se poznati orijentalni kolač reže baš u rombove, tj. baklave,
dobio je i naziv baklava. |
|
rotacija, rotirati lat. rotare:
vrtjeti, okretati Rotacija se može shvatiti kao “kretanje,
vrtnja” točke ili skupa točaka oko jedne fiksne točke
(centra rotacije). |
rotirati (vrtjeti se) rotor (pomični dio elektromotora koji se
vrti) rotor (kružni tok u prometu) rotacijsko tijelo (geom. tijelo koje nastaje
vrtnjom nekog geom. lika) rotacijska ploha (ploha koja nastaje
rotacijom nekog geometrijskog lika) |
Rotacija se matematički definira kao
izometrija ravnine koja ima točno jednu fiksnu točku ili je jednaka
identičkom preslikavanju. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
sekans lat.
secare: U trigonometriji pravac funkcije sekans
“siječe, reže” krug na dva dijela (za razliku od tangensa, koji samo dodiruje
kružnicu). |
sekanta (pravac koji siječe kružnicu ili
neku drugu krivulju) seciranje (rezanje, otvaranje) sectio aurea (zlatni rez) secesija (smjer u umjetnosti kada se jedan
dio umjetnika potpuno odvojio od zastarjelog shvaćanja) kosekans (complementi secans) segment (lat. segmentum: odsječak; zatvoreni
interval) sekcija (odsjek neke ustanove, odjeljenje) |
Funkcija sekans se definira kao sec
a = hipotenuza / priležeća. Drugim
riječima, sec a = 1/cosa Uz sekans, postoji i kosekans: csec a = 1/sina. Kosekans je skraćenica od complementi
secans, tj. to je funkcija komplementarna sekansu. |
|
sfera grč. sfaira: lopta, nebeska kugla Sfera je “omotač” kugle, tj. skup svih
točaka prostora čija je udaljenost od središta jednaka r (radijus
sfere). |
sferna geometrija (geometrija na sferi) više sfere (nadzemaljski svjetovi) sferoid (tijelo slično kugli, npr. Zemlja je
sferoid) sfera (u prenesenom značenju: područje, djelokrug) |
Formulu za oplošje sfere prvi je izveo
Arhimed, iako ima naznaka da su do nje iskustvom došli još Egipćani. Hrvatski naziv za sferu je kuglina ploha ili
okruglica. |
|
simetrija, zrcaljenje grč. syn: s grč. metron: mjera grč. symmetria: pravi razmjer, ravnomjernost, “s mjerom”, sklad Pretpostavimo da su dvije točke simetrične
obzirom na pravac. Udaljenost između jedne od njih i pravca jednaka je
udaljenosti između druge točke i pravca. Dakle, ravnomjerno su udaljene od
pravca. |
simetričan (skladan) asimetrija (nesklad) simetrala simetričan osmerac (stih od 8 slogova sa stavkom iza četvrtog sloga, tj. tipa 4+4) |
Osna simetrija je preslikavanje ravnine u
odnosu na pravac (pravac je os), a centralna simetrija je preslikavanje u
odnosu na točku (točka je centar). |
|
sinus lat sinus: zaljev, pazuh, nabor Graf funkcije sinus je “valovit” i
“krivudav”, možemo reći “nabran”, baš kao i nabori na tkanini. Iako smo
nekako našli smisao u prijevodu, pogledati 3. stupac kako je ta riječ
došla u europsku matematiku. |
upala sinusa, sinusitis (na latinskom sinus
znači pazuh, nabor i svaku udubinu na tijelu, pa tako i čeonu šupljinu i
odatle naziv sinusi u medicini) sinusoida (graf funkcije sinus) |
Riječ sinus u europski je govor došla igrom
“pokvarenog telefona” kroz stoljeća. Stari Grci su sinus mjerili pomoću
tetive kruga. Tetiva se na sanskrtu kaže jiva, što Arapi kasnije čitaju
džiba. Ali džiba više ne znači tetiva, već na arapskom zaljev, nabor,
pazuh. Europljani to prevode latinskim sinus, što i znači zaljev,
pazuh. |
|
sinusioda lat. sinus: zaljev, nabor grč. eidos: oblik Sinusioda ima oblik nabora. |
Pogledati tablicu pod: sinus. |
|
|
skraćivanje razlomaka kratiti: smanjivati duljinu Skratiti razlomak znači proporcionalno
“smanjivati veličine” i brojnika i nazivnika, ali tako da kvocijent ostane
jednak. Drugim riječima, skratiti razlomak znači i brojnik i nazivnik
podijeliti istim brojem. |
kratko pokratiti |
Suprotan pojam skraćivanju razlomaka je
proširivanje razlomaka. |
|
skup praslav. kup: hrpa, gomila Skup se sastoji od elemenata, to je “kup
elemenata”, u njemu su skupljeni elementi. |
okupiti sakupiti, skupljač skupa skupina skupština predikatni skup, subjektni skup itd. |
Naziv skupa (njem. die Menge) uvodi Cantor u
19. st. Cantor je i osnivač teorije skupova, velikog i važnog područja
matematike (iako se elementi te teorije naziru još u starogrčkoj
matematici). |
|
sličnost sličiti: podsjećati likom na
nekoga Dva su geometrijska lika slična ako svojim
oblikom liče jedan na drugoga (ne nužno i veličinom!). |
Pogledati tablicu pod lik. |
Grčki filozof Tales je upravo pomoću
sličnosti izračunao visinu Keopsove piramide. Simbol za sličnost ~ uveo je njemački
matematičar Leibniz. Oznaka ~ dolazi od horizontalno položenog slova S,
što je početno slovo latinskog similis (lat. similis: sličan). |
|
središte, centar staroslav. sreda: sredina Središte npr. kružnice je točka koja je
jednako udaljena od svih točaka kružnice, tj. ako nacrtamo kružnicu ona
se nalazi “u sredini”
kružnice. |
srednjica trapeza srednjica trokuta središnji kut kružnice (kojem je vrh u
središtu kružnice) nasred (u sredini nečega) srijeda (središnji dan radnog tjedna) posredan / neposredan srednji rod (dijete, sunce, more itd.) |
Središte se ne odnosi samo na kružnicu.
Postoji, na primjer, i središte simetrije, homotetije itd. Središte se još naziva i centar. |
|
statistika lat. status: stanje Kratko, statistika nam pobliže govori kakvo
je stanje nečega, “kako stvari stoje”. |
statistički podaci (brojčani i sređeni
podaci) |
Njemačka riječ die Statistik rabila se u 18.
st. za političke znanosti vezane uz državu i vladu. Budući da je politika
imala izravne veze s prikupljanjem podataka o stanju u zemlji, desilo se
da je riječ statistika s vremenom izgubila svoje prvobitno značenje i
postala znanost o prikupljanju, obradi i prikazivanju podataka. |
|
stereometrija grč. stereos: prostran, jak grč. metron: mjera Stereometrija se odnosi na znanost o
prostornim veličinama. |
stereo uređaj (uređaj koji ima odvojene i
udaljene jake zvučnike) stereotipan (uvijek isti, uobičajen,
dolazi od riječi stereotip tj. metalne ploče odlivene s matrice, takvih je
ploča moglo biti odliveno mnogo i sve su bile jednake, nema originalnosti) |
Naziv stereometrija pojavljuje se kod
Aristotela. Stereometrija se odnosi na prostor dok se
odnosima u ravnini bavi planimetrija. |
|
stožac, čunj, konus staroslav. stog: štap, palica, držač
nečega Stog je označavao štap na koji se stavlja
sijeno, ali češće i oblik u koji se sijeno stavlja na štap nakon kosidbe.
Po tome obliku nazvano je i geometrijsko tijelo stožac (mali stog). |
stožer (štab) stack (stog u programiranju; struktura
podataka) |
Stvaranjem umanjenice od riječi stog, dobili
smo riječ stožac. Pri tome je nastala glasovna promjena palatalizacija
(glas g prelazi u glas ž). Povezivanje gradiva hrv. jezika i matematike u 8. razredu: stožac->stošca; glas. promjene nepostojano a, jednačenje po zvučnosti (ž ispred c prelazi u š). |
|
strana poliedra praslav. storna: prostrana, prostorna Strana je objekt koji se odnosi na prostor
(npr. strana svijeta), pa tako poliedar u prostoru ima svoje strane kao
dijelove plašta. |
stranac? stranputica |
|
|
stupanj praslav. stepenj Riječi stupanj i stepenica dolaze od iste
praslavenske riječi stepenj, koji se odnosi na stupanje, hodanje. Kao što
stepenice idu korak po korak gore ili dolje, tako i stupnjevi označavaju
promjenu na više ili niže. |
stupanj polinoma stopalo stupati step uzastopce stupnjevanje ili komparacija pridjeva |
Mjerenje kutova u stupnjevima tako da puni
kut ima 360° staro je više od 4000 godina, a
uveli su ga Babilonci. U 19. st. uvedeno je mjerenje u radijanima. |
|
sukladnost, kongruencija lat. congruere: podudarati se Dva su geometrijska lika sukladna ako se
potpuno podudaraju, "poklapaju" kada jedan stavimo na drugi. |
|
Oznaka @ za sukladnost se sastoji od znaka ~
za sličnost i od znaka jednakosti =, što znači da biti sukladan znači biti
“sličan i jednak”. Tu je oznaku uveo Leibniz u 17. st. (on je uveo i znak
za sličnost ~). |
|
sukut, kutovi sukuti, susjedni kutovi Dva su kuta sukuti ako imaju zajednički krak
i zajedno čine ispruženi kut. |
susjedi (ljudi koji žive blizu jedan
drugoga) susjedne strane poliedra susjedne stranice mnogokuta suvremenik, sugovornik... |
Sukuti spadaju pod suplementarne kutove jer
im je zbroj 180°. Obrat općenito ne vrijedi. |
|
suma, zbroj lat. summa: ukupan broj Stari Grci i Rimljani su obično zbrajali
potpisujući odozgo prema gore, suprotno nego to mi danas činimo. Tako je
njima suma bila “najveći broj” koji se nalazi na vrhu. |
summa summarum (lat. zbroj zbrojeva, sve
ukupno zbrojeno) sumandi (pribrojnici, brojevi koje
zbrajamo) sumirati (zbrajati, zaključiti, ukratko
izložiti) summa cum laude (s najvećom pohvalom, izvrsno) |
Švicarski matematičar Euler je u 18. st.
uveo veliko grčko slovo sigma S kao oznaku za sumu po početnom
slovu latinske riječi summa. |
|
suplement, suplementarni kutovi lat. supplementum: dopuna Dopunjujući neki kut njegovim suplementom
dobivamo ispruženi kut. |
suplementirati (dopuniti) suplirati (dopuniti) |
Kutovi a i b su suplementarni ako je a+b=180°. |
|
suprotan broj, suprotni brojevi Suprotan broj nekog broja je njemu negativan
broj. |
nasuprotna stranica suprotnost ili antiteza (suprotne misli u međusobnom odnosu, npr. "Na jeziku med, a na srcu jed") suprotnice ili antonimi (radost-žalost, ispod-iznad itd.) |
|
|
supstitucija lat. substituere: zamijeniti, stavtiti
umjesto nekoga Metodom supstitucije pri rješavanju
jednadžbi zamjenjujemo (supstituiramo) nepoznanicu odgovarajućim izrazom
kako bismo dobili jednadžbu samo s jednom nepoznanicom. |
lat. sub-, sup- (prefiks u značenju:
ispod) supstituirati (zamijeniti) supstrat (podloga, supstancija) suptropski pojas (pojas između tropskog i
umjerenog, ispod tropskog) |
latinska riječ substitutio je složenica od
prefiksa –sub (ispod) i glagola statuere (stajati). Kada supstituiramo x
umjesto y u matematičkom izrazu, uzrokujemo da x “stane na mjesto” y
(doslovce da stane pod y). |
|
suptrahend lat. subtrahere: uzimati, oduzeti, maknuti, ukloniti Latinski pojam numerus subtrahendus značio
je “broj kojim oduzimamo” tj. umanjitelj. |
suptrahirati (umanjiti, oduzeti)
|
Hrvatski naziv je suptrahend je
umanjitelj. U izrazu 5 – 3 = 2 broj 3 je suptrahend
(umanjitelj) jer je to broj koji smo oduzeli broju 5. |
|
surjekcija franc. sur: na lat. jacere: baciti Funkcija koja preslikava elemente iz skupa A
u skup B je surjekcija ako se na svaki element iz B može “baciti” element
iz A. |
surogat (lat. sur + rogatum; loša zamjena,
krivotvorina, nadomjestak) survival (engl. preživljavanje) |
Zanimljivo je da je riječ surjekcija
neobična francusko-latinska složenica od frenc. sur i lat. jacere. Razlozi
su ti što, kao prvo, u latinskom nema riječi “na” već samo “u” (in), a
riječ “in” je već iskorištena u riječi “injekcija”. |
|
susjedne stranice susjed: onaj koji stanuje u blizini Susjedne stranice nekog mnogokuta su
stranice koje imaju zajednički vrh. Dakle, to su stranice koje su
neposredno blizu jedna drugoj, kao prvi susjedi. |
susjedne strane poliedra susjedni kutovi |
|
|
sustav su: zajedno, kooperacija su + staviti Sustav dolazi od staroslav. riječi staviti.
U sustavu jednadžbi u matematici više jednadžbi je stavljeno zajedno. |
sustav jednadžbi sustav nejednadžbi sustavno (složeno) |
|
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
šestar, šestilo Šestar je sprava za crtanje kružnice. |
|
Šestar su poznavali još stari
Babilonci. |
|
šiljasti kut staroslav. šilo: igla, oštar predmet kojim
se šije Ako za neki predmet kažemo da je šiljast,
znači da na kraju ima oštar vrh s kojim bi se lako dalo ubosti. Upravo
tako izgleda i šiljasti ili oštar kut. |
šiljiti (oštriti vrh nekog predmeta) šiljilo (naprava za oštrenje olovke) Šiljo? šiljastokutan trokut (trokut kojem su sva
tri kuta šiljasta) šiljak (vrlo oštar vrh) |
Šiljasti kut naziv se još i oštar kut. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
tangens lat. tangere: dodirivati, taknuti Na jediničnoj kružnici vrijednost tangensa u
nekoj točki odredit ćemo tako da povučemo tangentu na kružnicu kroz
točku (1, 0). |
tangenta tangirati Pogledati tablicu pod: tangenta. |
Kotangens je dobio ime skraćivanjem complementi tangens (pogledati tablicu pod: kosinus). |
|
tangenta lat. tangere: dodirivati, taknuti Pravac koji dodiruje kružnicu (krivulju) u jednoj točki
zove se tangenta (školska definicija). U višoj matematici se koristi
točnija definicija. |
tangencijalna sila (komponenta sile u smjeru
tangente) tangirati (graničiti, dirati) tangencijalni četverokut (četverokut u koji
se može upisati kružnica) |
Postojeći hrvatski nazivi za tangentu su
diralica, kosnica, dodirnica,
dirka i dirnica. Za svaku točku kružnice postoji točno jedna
tangenta koja prolazi tom točkom. To su znali već Pitagorejci. |
|
teorem, poučak grč. theorema: ono što se promatra,
pravilo Teorem je nešto što se promatra i kao takvo
postaje predmet studije te ga treba dokazati. |
teorija (čisto znanstveno promatranje
nečega; suprotno od praksa) teoretski (zasnovan na teoriji) teatar (mjesto gdje se “promatraju”
predstave) |
Kurnik
MiS????? Pojam teorem nastao je u starogrčkoj
matematici još od vremena Aristotela. |
|
tetiva indoeur. prefiks ten- : prefiks u značenju
nategnuti, razapeti praslav. tetiva: napeta struna luka Tetiva je kod starih Slavena označavala žilu
ili napetu strunu luka. U matematici tetiva je dužina "razapeta" između
dviju točaka na kružnici. |
tetivan četverokut (četverokut kojemu se
može opisati kružnica) tetiva (med. završetak mišića u kosti) tent (engl. šator) ton (grč.tonos; struna, dizanje glasa) tenda (razapeto platno) |
Iako je pojam tetive poznat starim Grcima,
poseban naziv nastaje tek u europskoj matematici u 12. st. |
|
tetraedar grč. tettrares: četiri grč. hedra: strana, osnova Tetraedar je geom. tijelo omeđeno sa četiri
sukladna jednakostranična trokuta. |
tetrapak (pakiranje u obliku tetraedra, npr.
mlijeka) tetragonalan (četverokutan) tetrateizam (vjerovanje da postoje četiri
boga) tetrapod (četveronožac) |
Naziv tetraedar je nastao u starogrčkoj
matematici. Tetraedar je jedno od pet pravilnih geometrijskoh tijela
(Platonovih tijela). |
|
težište, težišnica hrv. težak + šte težak: odnosi se na težinu -ište: završetak koji označava točku u
geometriji (polovište, sjecište, središte itd.) |
težiti (biti težak) težina (različito od masa) |
U matematici se težište (trokuta) upoznaje
kao točka u kojoj se sijeku njegove težišnice, ali je zbog velike primjene
u fizici svakako preporučljivo učenicima objasniti i težište s fizikalnog
stanovišta. Tako ćemo povezati matematičku teoriju s praktičnim gradivom
iz fizike. |
|
tjeme slav. tjeme Kao što je tjeme najviši vrh glave, tako je
i tjeme neke krivulje točka u kojoj krivulja dostiže najvišu (ili najnižu)
vrijednost. |
tjeme parabole |
|
|
translacija lat. trans: kroz lat. latio: nosim lat. translatio: prijenos Translatirati neki geometrijski lik u
ravnini znači “prenijeti” ga na drugo mjesto (ali pravocrtno, bez
razvlačenja ili rotiranja). |
translatirati (prenijeti, premjestiti) translation (engl. prijevod s jednog jezika
na drugi) transparentno (prozirno) transplatacija (presađivanje organa) transport (prijevoz) |
Translacija je povezana s sa skupom vektora u ravnini. Možemo, na primjer, translatirati
neku točku za neki vektor. Hrvatski naziv za translaciju je paralelan
pomak. |
|
transverzala lat. transversus: poprečan, prijek, kos lat. trans: kroz lat. vertere: ići, okrenuti se Transverzala je pravac koji siječe par
paralelnih pravaca. |
transverzalan (poprečan) transverzala (poprečnica, prečac) transverzalno valovito gibanje (gibanje čestica
okomito na smjer prostiranja vala) |
Hrvatski naziv za transverzalu je
poprečnica. |
|
tranzitivnost, prijelaznost lat. transitivus: prijelazan Tranzitivnost je svojstvo relacije: ako je a
u relaciji s b i b u relaciji sa c, onda je a u relaciji sa c. Drugim
riječima, svojstvo “prelazi” sa a na c preko b. |
tranzit (trgovački prijevoz robe) tranzitivan glagol (prijelazan glagol, ima
objekt u akuzativu) zemlje
u tranziciji |
Za domaću zadaću učenicima možemo zadati da
pronađu neki primjer kada vrijedi i kada ne vrijedi relacija
tranzitivnosti u svakodnevnom životu. Primjer da vrijedi: Ako živiš u Hrvatskoj, a
Hrvatska je u Europi, onda ti živiš u Europi. Primjer da ne vrijedi: Ako ti imaš
prijatelja Marka, i tvoj prijatelj ima prijatelja Mirka, to ne znači da je
Mirko i tvoj prijatelj. |
|
trapez grč. trapeza: stol, tabla, dolazi od tetra (grč.
četiri) i ped (noga), četiri noge Stari Grci su smatrali da trapez nalikuje
stolu pa je stoga taj četverokut nazvan trapez. |
trapez (točka u cirkusu)
trapez (gimnastička sprava) trapezoid (grč. -oid: koji liči na; tj. koji
liči na trapez, to je četverokut kojem niti jedna strana nije paralelna s
drugom) trapezna formula trpeza (stol za kojim se blaguje) |
U Europi trapez se definira kao četverokut
kojem su dvije strane paralelne. Takav se četverokut u Americi naziva
trapezoid. Ta riječ trapeziod, pak, u Europi označava četverokut kojem niti
jedna strana nije paralelna s drugom. Amerikanci za taj pojam imaju pak
naziv trapezium. Da zakompliciramo, i riječ trapezium u Europi ima svoje
značenje. Srećom, znači isto što i trapezoid. |
|
trigonometrija grč. trigonon: trokut grč. metron: mjera Trigonometrijom se uz minimalne podatke mogu
izračunati svi kutovi i duljine stranica trokuta. Dakle, mjerenje
trokuta. |
trigonometrijske funkcije (sinus, kosinus,
tangens, kotangens) sferna trigonometrija (trigonometrija na
sferi) |
Povijesno gledajući, pristup trigonometriji
preko trokuta je mnogo stariji (još iz stare Grčke) nego pristup preko
jedinične
kružnice (iz 18. st.), iako se u školama prvi dodir s trigonometrijom
događa baš preko jedinične kružnice. |
|
trokut tri + kut Trokut, kao što mu samo ime govori, je geom.
lik s točno tri kuta. |
triangl (glazbalo u obliku trokuta) trigonometrija (dio matematike čiji se
računi zasnivaju odnosima u trokutu) trostih (tercina, tercet: strofa od tri stiha) trotočje (...) |
Hrvatska riječ trokut je izravan prijevod
latinske riječi triangulus (tri kuta). Već su Egipćani i Babilonci računali
površinu trokuta (doduše, približnim formulama). Što se točnih formula
tiče, zna se da je Arhimed poznavao Heronovu formulu. |
|
tupi kut tupo: koje nije šiljasto, čime se ne može
bušiti Iako tupi kut (kao i svaki kut) ima svoj
vrh, on se oblikom razlikuje od šiljastog kuta i u odnosu na šiljasti kut,
on je zaista «tup». |
tupokutan trokut (trokut koji ima tupi
kut) tupav čovjek, tupoglav (koji nije oštrouman, koji
sporo zaključuje) Ne tupi! (ne budi dosadan) |
Za tupi kut a vrijedi 90°<a<180°. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
udaljenost Pod udaljenosti dviju točaka u ravnini ili
prostoru podrazumijevamo koliko je jedna točka udaljena od druge. |
skok u dalj daljina daljinski upravljač |
|
|
umanjenik, minuend -ik: u hrv. jeziku ovaj završetak označava
pasivnu radnju (pogledati tablicu pod množenik) Na umanjeniku se obavlja radnja oduzimanja,
on je taj od koga oduzimamo. U izrazu 5 – 3 = 2 broj 5 je umanjenik tj.
minuend jer smo njega smanjili. |
umanjenica (deminutiv, npr. kuća – kućica
itd.) pogledati tablicu pod množenik |
Umanjenik se naziva i minuend, od lat.
minuere: umanjiti. Na isti način, u lat. jeziku sufiks –nd označava
pasivnu radnju, to je dakle član na kojem se vrši radnja oduzimanja. Riječ
minuend dolazi iz lat. numerus minuendus tj. broj koji ćemo
umanjiti. |
|
umanjitelj, suptrahend -telj: u hrv. jeziku ovaj završetak označava
aktivnu radnju (pogledati tablicu pod množitelj) Umanjitelj je broj koji umanjuje neki drugi
broj. Umanjenik će se smanjiti za onoliko kolika je vrijednost
umanjitelja. U izrazu 5 – 3 = 2 broj 3 je umanjitelj, tj.
suptrahend jer se on oduzima od broja 5. |
pogledati tablicu pod množitelj |
Umanjitelj se naziva i suptrahend (lat.
subtrahere: ukloniti, oduzeti; suprtakcija: oduzimanje). Suptrahend dolazi
od lat. numerus subtrahendus, tj. broj koji oduzima). Iako lat. sufiks –nd označava pasivnu radnju
(dok –tor označava aktiv), u latinskom jeziku imamo pojmove minuend i
suptrahend. U hrvatskom jeziku je bolje, sam sufiks nam govori je li riječ
o pasivu ili aktivu: umanjenik i umanjitelj. |
|
unija lat. unus: jedan Unija nekoliko skupova je skup koji
“ujedinjuje” sve elemente danih skupova u jedan skup. |
uniforma (jednaka odjeća) uniseks odjeća (odjeća koju nose i muškarci
i žene, npr. T-shirt) unitarist (pristaša jedinstva) univerzalan (opći, sveobuhvatan) unikat (jedini primjerak čega; jedinstven, originalan) |
Oznaka za uniju je Č, po početnom slovu te riječi. Ako su A i B skupovi, onda je njihova unija
skup svih elemenata iz A ili iz B. |
|
upisana kružnica u + pisati: napisati unutar nečega Upisana kružnica nekog mnogokuta je kružnica
koja dodiruje sve stranice mnogokuta. Budući da se ona uvijek nalazi s
unutrašnje strane mnogokuta, nazvana je tako zbog svog izgleda: da je
ucrtana tj. upisana u mnogokut. |
opisana kružnica (s vanjske strane, prolazi
svim vrhovima mnogokuta) upisati se u neki klub urezati |
Tangencijalni četverokut je četverokut kojem
se može upisati kružnica (onda su njegove stranice tangente upisane
kružnice). Svaki trokut ima upisanu kružnicu, ali svaki
mnogokut ne. Pravilni mnogokuti imaju upisanu kružnicu kojoj je središte u
sjecištu simetrala njegovih kutova. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
valjak praslav. valjati: okretati ili vrtjeti tijelo
po nekoj površini, kotrljati Valjak je geometrijsko tijelo koje se,
očito, lako valja ili kotrlja. S druge strane, ako imamo masu koja se lako
oblikuje (npr. tijesto ili plastelin), upravo valjanjem ćemo dobiti oblik
valjka. |
valjak za tijesto (drvena naprava u obliku
valjka s ručkama) razvaljati (valjkom raširiti) izvaliti se (opušteno leći ili sjesti) |
Valjak je rotaciono tijelo što znači da
nastaje rotacijom pravokutnika oko jedne svoje stranice. Stari Babilonci i Egipćani su približno
znali računati volumen valjka, dok je Arhimed u staroj Grčkoj bio prvi
koji ih je točno izveo. |
|
varijabla franc. variable: promjenjiv Varijabla je veličina koja se mijenja. |
varijabilnost (promjenjivost) varijacije na temu (djelomično odstupanje od
neke teme) varirati (mijenjati se, biti različit) |
Njemački matematičar Leibniz prvi je
upotrijebio termin varijabla u smislu promjenjive veličine. |
|
vektor lat. vector: nositelj Vektor je dužina sa smjerom, to je nositelj
smjera, usmjerena dužina. Vektor je nositelj dvije informacije: duljine i
smjera neke dužine. |
vektorski produkt (produkt dvaju vektora koji
ima određena matematička svojstva) vektorska
grafika |
Vektori zauzimaju vrlo važno mjesto u nekim
znanostima, npr. fizici (ubrzanje, sila, električna struja itd.). Upravo
zbog te svoje primjene važno je povezati i uskladiti gradivo matematike i
fizike. |
|
visina praslav. vis: gore, iznad, visoko Od ovog korijena zaključujemo da se visina
uvijek odnosi na duljinu do okomite (vertikalne) komponente neke
točke. Visina je okomita dimenzija (duljina,
visina, širina). Također, pod visinom trokuta smatramo
najkraću dužinu koja spaja vrh trokuta i nasuprotnu stranicu trokuta. |
visjeti visok visoravan visinomjer visokokvalificiran, visokoobrazovan visokotlakaš živjeti na visokoj nozi (živjeti rasipno) |
Visine su dužine u trokutu, ali nije nužno
da se one uvijek sijeku u jednoj točki (npr. u tupokutnom trokutu se ne
sijeku). Međutim, pravci na kojima leže te visine se uvijek sijeku u
jednoj točki koju nazivamo ortocentar trokuta. S visinama se susrećemo i u stereometriji.
Tako je npr. visina stošca ili piramide najkraća spojnica od vrha tijela
do baze. |
|
vjerojatnost vjerojatno: možda, nije 100% sigurno Teorija vjerojatnosti je jedna od grana
matematike koja se bavi slučajnim pojavama (kolika je vjerojatnost
da...). |
|
Teorija vjerojatnosti je nastala u 17. st. u
vezi s problemima igara na sreću. |
|
volumen, obujam lat. volumen, volvere: okrenuti,
okretati lat. volumen: zavoj, svitak, svezak Volumen je prvobitno bio rukopis obavijen oko štapića. Pojavom knjiga riječ je počela označavati veličinu prostora što ga zauzima knjiga, što se kasnije proširilo i na druge predmete, ne samo knjige. |
volume npr. na kasetofonu (u engl. jeziku
volume osim volumena znači i količinu; u ovom slučaju jačinu zvuka) |
Volumen, tj. obujam su iz praktičnih razloga
počeli računati stari Egipćani i Babilonci. Pri tome su točno računali
obujam kocke, kvadra i
uspravnih prizmi. |
|
Slične riječi |
Napomena | |
|
zagrada, zagrade graditi, zagraditi |
osloboditi se zagrada ograda zagraditi, graditi, zgrada |
|
|
zbroj, zbir Zbroj je rezultat računske operacije zbrajanja. |
pribrojnici (brojevi koje zbrajamo) zbirne imenice (skup istovrsnih bića ili predmeta koji se uzimaju kao jedna cjelina, npr. lišće, unučad, braća itd.) |
Pogledati tablicu pod: suma. |
Literatura:
Schwartzman, S., The Words of Mathematics, The
Mathematical Association of America, Washington, 1994.
Gusić, I., Matematički rječnik, Element, Zagreb,
1995.
Klaić, B., Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod
Matice hrvatske, Zagreb, 2001.
Anić, Š., Klaić, N., Domović, Ž., Rječnik stranih riječi, Sani-Plus, Zagreb, 1999.
Filipović, M., Rječnik stranih riječi, Zadružna
štampa, Zagreb, 1988.
Bronštejn, I. N., Semendjajev K. A., Matematički
priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991.
Krajnović, M., Rječnik matematičkih naziva,
Matematičko fizički list – Izvanredan broj, Hrvatsko matematički društvo i
Hrvatsko fizikalno društvo, Zagreb, 2000.
Meersmann, W., Mathematiklexikon: Kompaktwissen
fuer Schueller und junge Erwachsene, Cornelsen Scriptor, Frankfurt am Main,
1994.
Rubenstein, R., Word Histories: Melding
Mathematics and Meanings, The Mathematics Teacher Vol. 93, No. 8, The National
Council of Teachers of Mathematics, Reston, 2000.
Dakić, B., Matematički panoptikum, Školska knjiga,
Zagreb, 1995.
Gluhak, A., Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb, 1993.
Anić, V., Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1994.